„Srbijo, hajde zajedno da definišemo ‘normalno’“, hajde zajedno da postavimo poredak, hajde zajedno da ih kaznimo, hajde zajedno da napravimo državu. 23.05. budi tu, imamo plan“. Tim riječima studenti u blokadi Fakulteta dramskih umjetnosti u Beogradu u četvrtak (21. 5.) u objavi na Instagramu pozvali su građane na proteste, koji će se na beogradskom trgu Slavija održati ove subote 23. maja.

Među opozicionim strankama dolazak je zasad potvrdio Zeleno-lijevi front koji je nedavno saopštio da će podržati studentsku listu bude li izbora u junu ili julu. Predsjednik Pokreta slobodnih građana (PSG) Pavle Grbović rekao je za Novu kako će doći na protest, ali je dodao kako PSG ne poziva na skupove u čijoj organizaciji ne sudjeluje pa je na članovima da odluče žele li doći. Predsjednik Narodnog pokreta Srbije Miroslav Aleksić rekao je za Novu da njegova stranka podržava „svaki protest protiv režima“.

„Ovo su predizborni skupovi"

Od studentskih akcija koje su pojačale posljednjih nedjelja najveću pažnju izazvalo je lijepljenje naljepnica sa natpisom „Studenti pobjeđuju“, kao i objavljivanje njihovog „Memoranduma o KiM“. Šta je ključni motiv studenata da organizuju sutrašnji skup?

„Iako studentski pokret nije tradicionalna politička stranka, on se već neko vrijeme bavi aktivnostima koje inače sprovode stranke u predizbornoj kampanji – naljepnice, od vrata do vrata, sakupljanje sigurnih glasova i slično“, kaže politikolog Aleksandar Ivković. „Organizovanje velikih skupova ili ‘mitinga' je dio tih aktivnosti i u tom svjetlu bih protumačio skup na Slaviji“, dodaje on za DW. Cilj studenata je, dodaje, „da mobilišu pristalice i održe identifikaciju između njih i studentskog pokreta“. „To je dokaz evolucije studentskog pokreta u pravcu aktera, koji se priprema za izbore, jer ovo više nisu protesti na kojima se nešto zahtijeva od vlasti, već predizborni skupovi“, naglašava Ivković.

I istoričar Dragan Popović ocjenjuje da je skup na Slaviji „aktivnost predizborne kampanje“ i dodaje da očekuje da će studenti, nakon što su objavili Memorandum o Kosovu i Metohiji, predstaviti još neki segment svog programa.

Memorandum kao „mejnstrim pozicija"

Studenti u blokadi u Kragujevcu su prije nekoliko dana objavili „Memorandum" o Kosovu koje ga tu nazivaju „neotuđivim i sastavnim dijelom“ Srbije. „Kao grad, u kojem je utemeljena moderna srpska državnost, Kragujevac baštini dužnost da bude čuvar zavjetnih vrijednosti koje su nikle na Kosovu i Metohiji, ne samo na krvlju natopljenom bojnom polju, već i na duhovnom obzorju“, naveli su, između ostalog, studenti.

Za dio javnosti u Srbiji tekst Memoranduma je manifestacija desničarske ideologije studentskog pokreta.

Ivković kaže da stav da status Kosova kao dijela Srbije treba rješavati pregovorima sa međunarodnom zajednicom, da je to „mejnstrim“ pozicija srpske politike i vjerovatno stav najvećeg broja građana.

„Kao ‘desna' dimenzija mogu se posmatrati retorika i stil kojim je Memorandum napisan a koji evociraju ukorijenjene nacionalističke narative u srpskom društvu. Ne mislim da je ovo nužno znak desnog ‘skretanja’ studentskog pokreta zato što je desni nacionalistički element unutar njega bio prisutan od početka, kao i liberalni element, pa povremeno jedan ili drugi više dolazi do izražaja“, kaže Ivković.

Dodaje i da „za sada nijedan od ta dva elementa nije preuzeo apsolutnu dominaciju unutar pokreta".

„Nedavno smo imali proboj, kako je djelovalo, liberalne proevropske struje u vidu rektora Đokića, njegove posjete Briselu i sličnih aktivnosti“, podsjeća ovaj politikolog.

Podsjećanje na 1986. - zloglasni pojam "memorandum"

Memorandum je neke podsjetio na Memorandum Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) iz 1986. godine, u kome se ističe da je Srbija u okviru SFRJ u podređenom položaju, kao i da Srbi nisu ravnopravni sa građanima drugih nacionalnosti.

Dio društva vjerovao je da je tim dokumentom SANU podržala jačanje srpskog nacionalizma, jednog od elemenata koji je doveo do ratova devedesetih godina.

Popović ističe da stavovi o Kosovu, prezentovani u Memorandumu, nisu njegovi stavovi, ali da taj dokument ne vidi „kao skretanje bilo gdje, pa ni udesno“.

„Ono što je problematičnije od stava o Kosovu kao dijelu Srbije jeste jezik koji je korišćen, što uključuje i naziv ‘memorandum’. Ipak, vjerujem da je dobro što se izašlo sa ovim stavom. Korisno je da studenti i svi drugi uvide da postoje različiti stavovi i da će osjetljive teme doći na dnevni red nakon pada autokratskog režima“, kaže Popović.

Opozicija ni tu ni tamo

Kad je riječ o izborima, politolog Ivković kaže da bi studentima bilo dobro da sutra predstave barem dijelove programa „jer bi to ostavilo dojam da su pripreme za izbore odmakle i da je pokret spreman".

Dodaje da ni nacionalistički ni liberalni element ne bi trebali „preuzeti primat“. „Tako će jednostavno osvojiti najviše glasova. Dio birača željet će ‘čistu’ liberalnu ili ‘čistu’ nacionalnu opciju i glasat će za opozicione stranke na jednoj ili drugoj strani spektra. Mislim da će njihova kampanja biti više usmjerena na pravdu i životna pitanja, dok će identitetska pitanja biti u drugom planu. Ako tako bude, gubici birača u korist opozicionih stranaka bit će manji.“

Demokratska stranka odavno je saopštila da će podržati studentsku listu. Dio proevropske opozicije, među kojima su PSG i Stranka slobode i pravde, o tome još nije donio odluku. DW je te dvije stranke upitao kada se odluka može očekivati i o čemu će zavisiti, ali odgovori još nisu stigli.

Studente „bezuslovno" podržavaju Demokratska stranka i vanparlamentarni Pokret Kreni-promeni i Dveri.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je, u nizu špekulacija o datumu vanrednih izbora, u četvrtak (21. maj) izneo najnoviju – sada kaže da će izbori biti od kraja septembra do sredine novembra ove godine.