Luksuzni neboderi koji posljednjih godina mijenjaju panoramu Tirane, glavnog grada Albanije, trebalo bi da simbolizuju modernu evropsku prijestonicu. Ali u podnožju jedne od tih zgrada stoji Samanta, dvadesetdvogodišnja studentkinja ekonomije, sa suzama u očima.

Skida masku koju je nosila zbog suzavca i pokazuje prema novim stambenim kulama.

„Kako ikada da priuštim stan u jednoj od tih zgrada s platom od 540 eura“, pita ona policajce koji stoje preko puta demonstranata. „Kiriju dijelim s ljudima koje čak ni ne poznajem, jer mi je porodica emigrirala. Iscrpljeni smo.“

Dok su amfiteatri univerziteta u Tirani prazni zato što studenti bojkotuju predavanja, hiljade mladih izlaze na ulice i traže ostavku premijera Edija Rame, koji zemljom upravlja od 2013. godine.

Eskalacija nakon višemjesečnih protesta

Talas nezadovoljstva traje još od kraja maja. Protesti su počeli kao dio šireg pokreta protiv vlasti pod nazivom „Flamingo revolucija“, koji je pokrenut nakon kontroverzi oko višemilionskog turističkog projekta povezanog sa Džaredom Kušnerom, zetom američkog predsjednika Donalda Trampa, na zaštićenom priobalnom području Zvernec.

Tokom narednih mjeseci pokret je prerastao u mnogo širi izazov za vladuEdija Rame.

Posljednja tri dana studentske demonstracije pretvorile su se u nasilne sukobe. Paljeni su kontejneri, banke i poslovni objekti, a na ulicama je korišten suzavac.

Prema zvaničnim podacima, uhapšene su 152 osobe, dok su protiv još 324 pokrenute istrage. Povrijeđeni su i demonstranti i policajci. Policija navodi da je u sukobima povrijeđen 71 pripadnik snaga bezbjednosti.

Studenti su nezadovoljni stanjem na univerzitetima, troškovima studiranja i slabim mogućnostima za zapošljavanje nakon završetka fakulteta. Ipak, njihov glavni zahtjev ostaje politički: odlazak vlade.

„Četiri mjeseca nas niste slušali dok smo mirno protestovali. Sada ćete nas čuti dok grad gori“, kaže Samanta.

Rama prekida ćutanje

Prva dva dana protesta premijer se nije oglašavao. Zatim je u četvrtak ujutro objavio video-poruku. Snimio ju je u zgradi Evropskog koledža koja je oštećena u požaru, a nalazi se nedaleko od njegove kancelarije. „To su ruke opozicije koja se skriva iza maskiranih ljudi i želi da vrati Albaniju tamo gdje se ona nikada neće vratiti“, poručio je Rama.

Kasnije je odgovorio i na glavni zahtjev demonstranata. U izjavi za Rojters odbacio je mogućnost ostavke, uz obrazloženje da se vlade mijenjaju na izborima. Dan kasnije optužio je i „strane faktore“ da pokušavaju da spriječe ulazak Albanije u Evropsku uniju.

Lider opozicione Demokratske partije i bivši premijer Salji Beriša (82) odbacio je optužbe da opozicija stoji iza nasilja. „Nemamo pojma da li iza toga stoje Grčka, Iran, Srbija ili neko drugi“, rekao je Beriša na konferenciji za novinare, ironično komentarišući premijerove tvrdnje o stranom miješanju. Istovremeno je podržao demonstrante i pozvao Ramu da podnese ostavku.

Studenti protiv establišmenta

Za Rigelsa Džemolarija iz nevladine organizacije „Građanski otpor“, studentska pobuna predstavlja samo kulminaciju višemjesečnih mirnih protesta.

„Glavni razlog je to što premijer nije reagovao tokom četiri mjeseca protesta, kao i njegovo ismijavanje demonstranata. Ostali razlozi su ekonomska situacija, slučajevi korupcije i čitav niz skandala“, kaže on za DW, ukazujući ujedno na brojne istrage o korupciji u koje su umiješani visoki vladini zvaničnici.

Gnjev, međutim, nije usmjeren samo na Ramu. Demonstranti izražavaju nezadovoljstvo i albanskom opozicijom. „Želimo da politička klasa koja je vladala posljednjih 35 godina ode. Želimo novu Albaniju s novim liderima“, kaže za DW Skerdi Topali, dvadesetogodišnji student novinarstva.

Šta nakon protesta?

Za političkog analitičara Marka Markua, dekana Fakulteta za istoriju i filologiju Univerziteta u Tirani, ovi protesti predstavljaju prekretnicu. „Ovo je reakcija jedne generacije. U društvu koje je bilo pasivno, oni su probudili ljude i naveli nas da razmišljamo o promjenama“, kaže on za DW.

Ipak, Marku upozorava da čak ni Ramina ostavka i raspisivanje novih izbora ne bi nužno doveli do novog političkog rukovodstva. „Suprotstavljanje vlasti nije cilj samo po sebi. Protest mora da donese rezultat“, ukazuje on. „Mora postojati platforma, politička alternativa. Ne možete glasati za protest.“

Džemolari, s druge strane, smatra da je Ramina ostavka jedini način da se pobuna okonča. „Protest ima samo jedan politički zahtjev i potrebno je političko rješenje: ostavka premijera“, kaže on za DW.

Džemolari predlaže da predsjednik Albanije okupi političke stranke kako bi se formirala prelazna vlada sa nestranačkim premijerom na čelu, čime bi se, smatra, stvorili uslovi za održavanje lokalnih i parlamentarnih izbora u maju 2027. godine.

Evropska unija pozvala je na smirenost i uzdržanost, apelujući na sve strane da izbjegavaju dalju eskalaciju i da započnu dijalog. Ovi nemiri dolaze u ključnom trenutku za albanske težnje ka pristupanju Evropskoj uniji.