Rukopis izvršenja kriminalnog djela - pomoću benzina podmetnut požar u izbjegličkom centru u Saarlouisu 19. septembra 1991. godine, samo dan nakon početka rasističkih nemira u saksonskoj Hoyerswerdi. Od samog početka njemu je bilo jasno da je riječ o desničarsko-ekstremističkoj pozadini, kaže aktivista iz Saarlanda Roland Röder iz udruženja Aktion 3. Welt Saar u razgovoru za SR.

Zbog toga on već 30 godina demonstracijama i plakatima podsjeća na taj događaj. “Nismo željeli da se zadovoljimo činjenicom da je ovaj čin više puta zataškavan, da godinama, od strane zvaničnika, nije bilo govora o ubistvu.“

Objava na Facebooku dovela do prekretnice

Policija i Javno tužilaštvo u Saarlandu su već nakon samo godinu dana zaključili slučaj. Rođaci 27-godišnje žrtve i 20 stanovnika centra koji su mogli biti spašeni decenijama su ostavljeni u mraku. I tek 2019., nakon objave na Facebooku u kojoj se podsjetilo na ovaj "hladni slučaj“ (cold case), došlo je do prekretnice.

Tada se policiji javila jedna žena sa informacijom da joj je poznanik tokom zajedničkog roštiljanja priznao da je on bio taj koji je podmetnuo požar. A poznanik je 51-godišnji Peter S. iz Saarlouisa, navodno nekadašnji pripadnik skinheadsa.

Ovaj put će se provesti sveobuhvatna istraga - zbog desničarsko-ekstremističke pozadine ubrzo je istragu preuzelo Savezno javno tužilaštvo. U januaru 2021. godine izvršeni su pretresi stana i radnog mjesta Petera S., koji će početkom aprila ove godine biti uhapšen i od tada se nalazi u pritvoru. Ubrzo nakon hapšenja, šef pokrajinske policije Norbert Rupp izvinio se za greške napravljene prije 30 godina.

Optuženi negira navode

Peter S. pak negira optužbe. Njegov advokat Guido Britz o njemu kaže: "Jasno je da je bio problematična osoba, da je imao teško djetinjstvo sa odgovarajućim nedostacima. Moraće se razjasniti da li je bio desničarski ekstremista, ali čak i ako se na ovo pitanje u bilo kojoj formi odgovori, time se ne može direktno zaključiti da je on odgovoran za podmetanje požara." Britz izražava sumnju i da je u Saarlouisu uopšte i postojala desničarsko-ekstremistička scena.

Röder pak iznosi suprotne argumente: "To se moglo vidjeti po odjeći, po simbolima koji su korišteni, više puta su mediji izvještavali o neredima koji su se događali. Desničarska scena je organizovala javna događanja. To je bilo vidljivo.“

Iz izvještaja komiteta za unutrašnje poslove pokrajinskog parlamenta Sarlanda iz septembra 1992. godine može se zaključiti da je Služba za zaštitu ustavnog poretka imala u fokusu tamošnju desničarsku scenu: „Svakako postoje sumnje da su se tu udružili počinioci iz desničarsko-ekstremističkog spektra i iz okruženja desničarsko-ekstremističkih partija, kao i oni iz skinhead scene (...) Kao što znate, ta grupa skinheadsa je pod nadzorom pokrajinskog ureda Službe za zaštitu ustavnog poretka.“

Samuel Yeboah umro je istog dana

Prema optužnici, Peter S. se 18. septembra 1991. u jednom baru u Saarlouisu susreo sa istomišljenicima i razgovarao o napadima na izbjegličke centre u Hoyerswerdi. Tada je navodno vođa te grupe rekao: "Ovdje bi moralo nešto da gori." Kako se navodi u optužnici, Peter S. je iz rasističkih pobuda podmetnuo požar u izbjegličkom smještaju u 3:30 ujutro. Samuel Yeboah, koji je stanovao u potkrovlju, zadobio je teške opekotine i trovanje dimom, i umro je istog dana. Ostalih 18 stanovnika centra uspjelo se spasiti, od kojih su dvije osobe, zbog iskakanja kroz prozor, zadobile prelome kostiju. 

Peter S. negira da je podmetnuo požar, a njegov branilac kaže da će se 51-godišnjak o navodima izjasniti tokom suđenja. On sumnja u dokaznu vrijednost iskaza svjedokinje. "Kao rezultat toga, imam veliku sumnju u vezi sa tom izjavom, za koju je mnogo kasnije donesena odluka i koja je mnogo kasnije saopštena, tako da s tim u vezi imam ozbiljnu sumnju da li se osuđujuća presuda uopšte može zasnivati ​​na toj izjavi." Objektivnih dokaza, kao što je DNK, očigledno nema.

Više od 70 svjedoka

Na suđenje je pozvano više od 70 svjedoka – uglavnom iz policijskih krugova i iz tadašnjeg okruženja optuženog. Troje od 21 pogođenog pojavljuju se kao sutužioci. Ovaj proces kod njih, smatra Röderu, budi traumatska iskustva. „Svi oni se sjećaju tih slika, kao i osjećaja bespomoćnosti, noćne preplašenosti zbog napada izazvanog podmetnutim požarom.“

On od procesa, prije svega, očekuje pravno procesuiranje napada. U drugom koraku, potom mora uslijediti političko suočavanje u okviru parlamentarnog istražnog odbora - jer, ističe Röder: "U mojim očima, to je još uvijek neuspjeh vlasti Saarlanda".

Trenutno je do 20. decembra planirano devet ročišta. Branilac optuženog pak očekuje da će proces trajati mnogo duže.

fs/tagesschau

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.