Svjetske medije ovih dana obilazi snimak Dunava kod Prahova. Tu, na vodenoj granici sa Rumunijom gdje obično Dunav teče moćan, sada se vide olupine dvadesetak njemačkih ratnih brodova koje je nacistička Crnomorska flota potopila 1944. povlačeći se pred Crvenom armijom.

Vodostaj je jedva upola od uobičajenog za avgust, te je sada gotovo dječija igra preplivati jednu od najmoćnijih evropskih rijeka, a ponegdje se voda može i pregaziti.

U Srbiji obale Dunava ovih dana podsjećaju na duge pješčane plaže, dok se i u sredini rijeke otkrivaju pješčani sprudovi. Iako su neki kupači i ribolovci u tome našli priliku za uživanje, situacija sa sušom nanosi ozbiljne probleme u proizvodnji struje i riječnom saobraćaju.

„Ovo je jedna od deset najsušnijih godina od početka mjerenja“, kaže za DW Jelena Jerinić iz Hidrometeorološkog zavoda. „Kod Zemuna je nivo vode recimo danima bio oko 190 santimetara, ali i dalje daleko od istorijski niske vrijednosti koja je 1983. bila 134 santimetra." 

Problem za energetiku

Riječni saobraćaj se održava produbljivanjem dna. „Tako obezbjeđujemo da naše termoelektrane dobijaju ugalj", kaže nam Veljko Kovačević pomoćnik ministra saobraćaja zadužen za plovidbu.

„Ali u donjem toku Dunava imamo ozbiljne probleme sa snabdijevanjem sirovom naftom, dizelom i drugim derivatima jer tako već skoro tri sedmice nijedan brod ne može da prođe", dodaje on.

Hidroelektrana Đerdap, koja proizvodi oko petinu struje u Srbiji, radi na takozvanom biološkom minimumu. „U julu i avgustu smo, u odnosu na prosjek, imali samo polovinu dotoka vode", kaže Radmilo Nikolić, direktor za proizvodnju ove hidroelektrane. „Zato je i proizvodnja u avgustu dvostruko manja."

Nikolić se nada da će Đerdap narednih dana praviti oko 6.000 megavata električne energije dnevno. Uobičajeno u ovo doba godine je 8.500 do 9.000 megavata. 

Popuštanje u septembru?

Ipak, meteorolozi očekuju olakšanje već početkom septembra kada bi nivo Dunava mogao da se stabilizuje.

„Ali moraćemo da se naviknemo na vremenske ekstreme, i na veoma visok, i na veoma nizak vodostaj“, kaže Jelena Jerinić. „Moraćemo da naučimo da živimo sa tim. Da, u kišnim vremenima sakupljamo vodu umjesto da je traćimo kao do sada."

Dunav inače već na izvoru u Njemačkoj dobija premalo vode.

Budimpešta je prije oluje i padavina od vikenda bilježila vodostaj od svega 63 centimetra. To znači da u glavnom gradu Mađarske nema kruzera koji dovoze turiste, i manji brodovi se nasuču. Mađarska nuklearka Paks je morala da smanji proizvodnju jer je upućena na vodu iz Dunava za hlađenje reaktora.

Sa sličnim problemima se suočavaju i Bugarska i Rumunija. U Austriji i Slovačkoj se građani zbog suše pozivaju na štednju vode.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu