1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Priroda i okolinaBosna i Hercegovina

Suživot Bosanaca i medvjeda je normalnost u BiH

29. april 2023

Iako se Bosna i Hercegovina može podičiti da ima dosta medvjeda u šumama, te životinje su ipak ugrožene, kako piše austrijski Der Standard. Taj list prenosi i da medvjedi sve češće silaze u sela u potrazi za hranom.

Braunbär in Italien
Foto: Forstbehörde der Autonomen Provinz Trient/dpa/picture alliance

List Der Standard svoju priču započinje susretom 72-godišnjeg Milana sa jednim medvjedom, ispričanu jednoj radijskoj postaji. Milan je opisao kako se životinja uspravila na dvije noge, otvorila čeljust i pokazala zube. Milanu je u tom trenutku postalo jasno „tko je ovdje pametniji“. Mahnuo je medvjedu koji se potom zaputio u smjeru „Milenkića“, a on u smjeru „Rastišta“.

Bosanski medvjed tokom rata pobjegao u u Italiju

List dalje napominje da, za razliku od Austrije, u bh. šumama sve do danas žive mnogi smeđi medvjedi: „O tim životinjama širokih ramena s moćnim, ali ujedno nespretnim hodom postoji bezbroj priča i Youtube-videa o tome kako se penju u kontejnere za smeće, igraju s čunjevima na cestovnim rubovima ili dodiruju vozila koja prolaze. U ratu 1990-ih godina je jedan bosanski smeđi medvjed pobjegao čak u Italiju.“

Autorica članka Adelheid Wölfl napominje da čak postoji sezona lova na medvjede u Republici Srpskoj od 1. listopada do 15. svibnja. Ali postoji i ilegalni lov te neki seljaci zakon uzimaju u svoje ruke, ispričao je autorici austrijskog lista Jovica Sjeničić iz Društva za Istraživanje i zaštitu biodiverziteta iz Banje Luke. To se, piše ovaj list dalje, dogodi onda kad te seljake naljuti što neki medvjed napadne veći broj ovaca.

Balkan je u Europi poznato kao stanište smeđeg medvjeda, na fotografiji: medvjed u SlovenijiFoto: Michaela Walch/imageBROKER/picture alliance

Medvjedica Maša pitoma poput psa

Katkad se može naići na neku od kuća u brdima koje nude medvjeđe meso, piše Standard, ali se generalno na Balkanu cijeni ove životinje. „U životu medvjeda i ljudi, koji u BiH žive jedni pored drugih, nema sumnje u pogledu hijerarhije. Ako šetate šumom, najbolje da zviždukate glasno kako bi medvjedi znali da ste tu, ali da pritom držite odstojanje. Ali i tu ima i nekoliko izuzetaka. Na primjer Maša, medvjedica koja je kao prihvaćena i odgojena kod ljudi kao mladunče i s kojom se možete igrati kao s psom. Zaoštrenih diskusija kao u središnjoj Europi, gdje je suživot medvjeda i čovjeka sveden na pitanje ili medvjed ili čovjek, u jugoistočnoj Europi nema. Jer na Balkanu postoji puno esencijalnijih životnih problema i izazova – ali i ne toliko sportaša koji se prepuštaju svom hobiju u divljini", piše Der Standard.

Pa ipak, napominje dalje ovaj list, „i bosanski smeđi medvjed, koji je strogi vegetarijanac, što neke ljude začuduje – spada među ugrožene divlje životinje. Populacija ovih medvjeda u BiH se procjenjuje na 600 do 700 životinja. U Republici Srpskoj u međuvremenu postoje i Interventni timovi za medvjede, koji se brinu i o risovima i vukovima. Razvijen je i menadžment-plan za smeđe medvjede, prvi takav u jednoj europskoj zemlji koja nije članica EU-a."

Kome smetaju medvjedi?

02:58

This browser does not support the video element.

Čim vidi medvjeda, Dušan brže-bolje hita kući

Autorici članka Jovica Sjeničić pojašnjava da do problema uvijek dođe kad čovjek prodre u stanište medvjeda, na primjer tokom lova ili planinarenja. Sjeničić ujedno priznaje da je svakako problematična stoka koju se ne čuva, kao i košnice. „U Hercegovini je, priča Sjeničić, jedan medvjed opustošio trideset košnica i nasladio se s 40 kilograma meda. A o pastiru Dušanu Sikimiću se priča da, čim bi na horizontu vidio medvjeda, brže-bolje otrčao kući u Ljubomišlje i svojoj obitelji rekao da je bolje da strada ovca, nego on", priča Sjeničić za list Der Standard.

List također prenosi izjavu Amine Hrković s veterinarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu o tome da medvjedi zbog klimatskih promjena sve češće silaze u naseljena područja u potrazi za hranom kao i da tako može nastati „velika ekonomska šteta". Hrković ističe da je stoga važna suradnja sa susjednim zemljama, „jer medvjedi ne poznaju državne granice". Ujedno napominje i da „ljudi na Balkanu već tisućama godina žive rame uz rame s medvjedima", prenosi austrijski list Der Standard.

Pripremila: Marina Martinović

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu