Njemački turisti vole Južni Tirol jer se tu pomalo osjećaju kao kod kuće. Pejzaži ih podsjećaju na Bavarsku, a s njemačkim jezikom se mogu svuda snaći bez problema. S druge strane, cappuccino je ukusan kao što je to samo u Italiji moguće. Ovdje su se kulture stopile, višejezičnost funkcionira savršeno - barem se tako čini na prvi pogled.

No u stvari je upravo suživot jedino što baš ne funkcionira u Južnom Tirolu. Turisti obožavaju skijaške staze zimi i zelene brežuljke ljeti. Nezaposlenosti skoro da i nema, uprava ne poznaje korupciju, naveliko se investira. O tome ostatak Italije može samo sanjati. To je također i zasluga Južnotirolske narodne stranke (SVP), koja ondje vlada još od prvih demokratskih izbora nakon Drugog svjetskog rata.

I nakon jučerašnjih pokrajinskih izbora vjerojatno ostaje na vlasti, mada joj je pala podrška birača - prema privremenim izbornim rezultatima osvojila je 41,5 posto glasova. No moguće je da će s njom ovoga puta vladu formirati desno orijentirana stranka Liga, čija je popularnost u ovoj pokrajini znatno porasla (11,5 posto).

Žive zajedno, a odvojeno

Hoće li nova vlada ispuniti san Alda Mazze, poznatog izdavača i aktivista? On od 1972. godine živi u Meranu. Južni Tirol rado uspoređuje sa zgradom: "Mi živimo u istoj kući, mi odlučujemo zajedno o stepeništu, svjetlu, dizalu, vrtu i tako dalje. Ali svatko zatvara svoja vrata i boravi u svom vlastitom stanu." Njegov je cilj, kako kaže: stambena komuna.

Stanovnici Južnog Tirola uglavnom žive jedni pored drugih, ali ne i zajedno, odvojeni ovisno o tome govore li njemački, talijanski ili ladinski jezik. Svatko ima svoje škole, ali i stranke. Mazza kaže da se zbog toga u predizbornim kampanjama stvara nacionalističko raspoloženje - na obje strane. Inače, prema popisu stanovništva iz 2011. godine, u ovoj pokrajini se njemačkim kao materinskim jezikom služi 62,3 posto stanovništva, talijanskim 23,4, ladinskim 4,1, a ostalim jezicima 10,2 posto.

Situaciju sada očito dodatno zaoštrava i najnoviji potez susjedne Austrije. Naime, ona je stanovnicima Južnog Tirola koji govore njemački i ladinski obećala dvostruko državljanstvo. Mada ova pokrajina još od 1919. ne pripada Austriji. Za vladavine Benita Mussolinija čak su bili zabranjeni njemačka tradicija i jezik. No jezik i tradicija su odavno zaštićeni i Južni Tirol ima visoki stupanj autonomije. Pa ipak, desnim strankama njemačke govorne skupine, kao što je Južnotirolska sloboda, to nije dovoljno. One traže odvajanje pokrajine od Italije.

Problem su nacionalno odvojene škole?

"Dvostruko državljanstvo nije dobro, jer opet stvara napetosti među ljudima. A to je loše", kaže Mazza. "To je glupost. To samo razdvaja njemačke i talijanske Južne Tirolce", ističe i Guiliano Senter, dok priprema kavu iza šanka u svom kafiću u Brixenu, gradu u Južnom Tirolu. On je talijanskog podrijetla i zato ne bi mogao dobiti austrijsku putovnicu. "Zašto ne? Pa i ja sam rođen u Brixenu."

"To su stvarno djelomično potpuno odvojeni svjetovi u Južnom Tirolu", kaže Brigitte Foppa iz pokrajinske stranke Zeleni. Za nju je glavni uzrok te razdvojenosti postojanje njemačkih i talijanskih škola. Ona smatra da se Talijani, koji su u manjini, sve više osjećaju marginaliziranima, djelomično i zato što su slabo zastupljeni u politici. I u tome vidi razlog sve većeg njihovog skretanja na desno. To vjerojatno objašnjava i naglu popularnost desničarske Lige.

Sve za izbore

I dok se u gradovima osjeća sve veća podijeljenost, na selu vlada jedinstvo, kaže Zeno Christanell iz vladajućeg SVP-a. Razlog: u 99 posto sela većinu čine oni koji govore njemački. On tvrdi da se ta njemačka zajednica ne orijentira prema Rimu, nego prema Austriji ili Njemačkoj.

No unatoč svim tim raspravama o identitetu: u Južnom Tirolu vjerojatno se neće dogoditi takav drastičan politički preokret kao u ostatku Italije. Mada bi ovoga puta koalicijski partner SVP-a mogla biti desničarska Liga. Tijekom predizborne kampanje u Južnom Tirolu se pojavio i desno orijentirani savezni ministar Matteo Salvini. On, koji uvijek govori da mu je "Italija na prvom mjestu" i kritizira najavu Austrije o dvostrukom državljanstvu, demonstrirao je bliskost narodu, pozdravio na njemačkom i pjevao njemačke narodne pjesme.

ajg/dpa/afdp

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android