1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PolitikaIzrael

Sud oborio Netanjahuov zakon, vlasti kritikuju odluku

2. januar 2024

Najviši sud Izraela oborio je dio reforme pravosuđa kojom je vlada Benjamina Netanjahua htjela razvlastiti sud. To je, do napada Hamasa, bilo glavno pitanje u zemlji i izvodilo je stotine hiljada demonstranata na ulice.

Demonstracije protiv reforme pravosuđaFoto: Eyal Warshavsky/SOPA Images/ZUMA Press Wire/picture alliance

Najviši sud Izraela oborio je ključni dio reforme pravosuđa na kojoj je insistirala vlast Benjamina Netanjahua i zbog koje su prošle godine stotine hiljada Izraelaca protestovale.

Sud je odluku donio tijesno, za nju je bilo osam od petnaest sudija.

Promjenom zakona je Netanjahu htio da oduzme sudu mogućnost da reaguje na „neprimjerene“ odluke Vlade, premijera ili ministara.

Izraelska opozicija to je vidjela kao napad na nezavisno pravosuđe i način da vlast otvori sebi širom vrata za korupciju koju niko ne bi mogao da goni.

Netanjahuov kabinet je pak argumentovao da pravosuđe u Izraelu ima preširoka ovlašćenja u odnosu na izvršnu vlast i da valja uspostaviti ravnotežu. 

Presuda je novi udarac za NetanjahuaFoto: Ohad Zwigenberg/AP/dpa/picture alliance

Podijeljeno društvo

U odluci kojom je sud poništio ovu odredbu navedeno je da bi ovakva reforma pravosuđa nanijela „tešku i neuporedivu štetu ključnoj osobini Izraela kao demokratske države“.

Netanjahuov pokušaj da oslabi pravosuđe prošle godine je izvodio na ulice stotine hiljada ljudi, u vjerovatno najvećim protestima u istoriji Izraela. Bilo je sukoba sa policijom, štrajkova, pokušaji posredovanja iz SAD su propadali.

Jedna svježa anketa pokazuje da je i društvo podijeljeno – 46 odsto građana protivilo se reformi, 35 odsto je bilo na Netanjahuovoj strani, dok su ostali neodlučni.

Sporni zakon, donijet prošlog ljeta, trebalo je da bude prvi u nizu kojima se reformiše pravosuđe. Ti napori su prekinuti terorističkim napadima Hamasa početkom oktobra, kad je ubijeno 1.200 Izraelaca, a 240 njih su kao taoci završili u Pojasu Gaze.

Od tada Izrael vodi rat protiv Hamasa, koji EU, Njemačka, SAD i druge zemlje smatraju terorističkom organizacijom.

U bombardovanju Gaze i kopnenoj intervenciji izraelske vojske do sada je ubijeno oko 22 hiljade ljudi, navodi Ministarstvo zdravlja u Gazi, koje je pod kontrolom Hamasa.

Da li će Netanjahu prihvatiti odluku?

Pitanje je kako će Netanjahu, koji već petnaestu godinu zaredom na čelu Vlade, prihvatiti odluku suda. Ukoliko to odbije, Izraelu prijeti nova državna kriza. 

Netanjahuov pokušaj da oslabi pravosuđe prošle godine je izvodio na ulice stotine hiljada ljudi, u vjerovatno najvećim protestima u istoriji IzraelaFoto: Ohad Zwigenberg/AP Photo/picture alliance

Likud, desničarska stranka premijera, već je saopštila da odluka suda protivrječi „volji naroda“ za jedinstvom u jeku rata. Žale se što je sud obznanio odluku u vrijeme dok se „izraelski vojnici sa desnice i ljevice bore i ugrožavaju svoje živote“.

Slično je reagovao ministar pravde Jariv Levin. „Presuda, nezapamćena u jednoj zapadnoj demokratiji, neće nas obeshrabriti. Dok traje borba na različitim frontovima, nastavićemo da djelamo uzdržano i odgovorno.“

Sa druge strane, Pokret za kvalitetnu vlast, koji je najvišem sudu bio podnio osam žalbi na zakon, saopštio je da je u pitanju istorijska presuda. „Ovo je velika javna pobjeda onih koji se bore za demokratiju“, naveo je pokret.

Odluku suda pozdravio je i lider opozicije Jair Lapid. „Ako izraelska Vlada ponovo počne prepirku oko Vrhovnog suda, to će značiti da ništa nije naučila.“

Presuda je novi udarac za Netanjahua. Prema anketama, njegova popularnost žestoko pada poslije Hamasovih napada. Mnogi mu zamjeraju što do sada nije prihvatio ličnu odgovornost za to što je Izrael bio nespreman za napade.

nr (ard, dpa, dw)

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu