1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Sudan: Nasilje na granici genocida

Kersten Knipp
9. august 2023

Nasilje u Sudanu sve se više širi iz glavnog grada Kartuma u druge dijelove zemlje, prije svega u kriznu regiju Darfur.

Oblak dima iznad KartumaFoto: OMDURMAN/REUTERS

Snage Rapid Support Forces (RSF) nisu dugo čekale: dijelove glavnog grada Kartuma proglasili su prije desetak dana vojnom zonom. Ljudi koji tamo žive morali su napustiti svoje domove. Pobunjenicima je svejedno gdje će ti ljudi od sada živjeti. Prema izvješćima agencija, samo u četvrti Sabra raseljene su stotine ljudi. 

Oni sada povećavaju broj interno raseljenih osoba u Sudanu.   Ova zemlja već tri mjeseca trpi zbog žestokih borbi između sudanskih vojnika (Sudanese Armed Forces, SAF) i protivničkih paravojnih snaga (Sudanese Rapid Forces, RSF). Prema informacijama Visokog povjerenstva Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR), oko 2,4 milijuna ljudi trenutno je raseljeno  unutar zemlje.  Tu su i masovna kršenja ljudskih prava. U zonama borbenih dejstava većina bolnica nije u funkciji, priopćio je UN. Mnogi su ljudi pobjegli na sigurno u Čad.

U isto vrijeme, rat se nastavlja širiti. Trenutno nemilosrdno pogađa kriznu regiju Darfur na zapadu zemlje. Ondje živi četvrtina od 48 milijuna Sudanaca.

Godine 2003. pobunjeničke organizacije započele su oružani otpor sudanskoj vladi u borbi za ionako oskudne resurse, koji su zbog klimatskih promjena postali još oskudniji. Od tada ovaj sukob tinja. Čak ni mirovni sporazum sklopljen 2020. nije uspio sukob u potpunosti riješiti.

Darfur: "Vjerojatno genocid"

Prema izvještajima agencija, milicija RSF sada ciljano protjeruje etničku skupinu Masalit. Njihova sela bivaju uništena i opljačkana, a mnoge žene silovane, muškarci bivaju odmah strijeljani, navode agencije. 

Rat se tamo vodi svom žestinom, kaže u razgovoru za DW Marina Peter, predsjedavajuća Foruma Sudana i Južnog Sudana e.V. „Ono što trenutno tamo promatramo vjerojatno se može opisati kao genocid“, kaže ona. U međuvremenu je Međunarodni kazneni sud otvorio istragu o navodnim ratnim zločinima, kako je prošle sedmice najavila njegova glavna tužiteljica. 

Izbjeglice na granici prema EtiopijiFoto: AFP

Nasilje u Darfuru čini logiku ovog rata jasnom, posebice njegovu progresivnu etnizaciju. Na to se posebno oslanja zapovjednik RSF-a Mohamed Hamdan Dagalo zvani Hemeti. Na prijelazu u ovaj milenij bio je jedan od zapovjednika preteče organizacije RSF-a, takozvane Janjawid milicije. Oni su u ime vlade i u dogovoru s vojskom djelovali sa svom brutalnošću protiv ustanika.

Etnizacija nasilja

"Sada, otkako je u aprilu ustao protiv vojske, Hemeti ponovno pokušava iskoristiti zabrinutost skupina koje se identificiraju kao Arapi", kaže Marina Peter. „ Iz njihovih redova regrutira svoje trupe“, kaže ona. Istodobno, prema njenim riječima, koristi regiju kao utočište za RSF. Prije ozbiljnih pregovora obje su strane pokušale stvoriti stanje na terenu i staviti pod kontrolu što više dijelova zemlje.

Prognoza: Sukob slabi obje strane

Međutim, malo je vjerojatno da će ova strategija dugoročno funkcionirati, pokazalo je istraživanje berlinske Fondacije za znanost i politiku iz maja ove godine. "I OS i RSF će iz ovog rata po svoj prilici izaći oslabljeni, čak i ako jedna od dvije strane postigne uspjeh." U ovom trenutku, međutim, malo je vjerojatno da će bilo koja strana u bliskoj budućnosti moći vojno ili politički pobijediti u sukobu. "Što prije shvate da su u strateškoj pat-poziciji, to će prije biti spremni za ozbiljne mirovne pregovore“, navode u Fondaciji. 

Izbjeglice na granici sa ČadomFoto: ZOHRA BENSEMRA/REUTERS

Teški razgovori

Dvije sukobljene strane trenutno vode predrazgovore u Džedi u Saudijskoj Arabiji, ali ne i mirovne pregovore. Uz posredovanje Saudijske Arabije, istražuju načine kako da barem na neko vrijeme uspostave primirje. 

Razgovori su teški, kaže Marina Peter. Obje strane su još uvijek uvjerene da mogu dobiti rat i stoga nisu spremne na kompromis. Stoga se, prema njenim riječima, prije može očekivati ​​porast borbi. Osim toga, zemlji nedostaje legitimna vlada, napominje Peter. 

"Ponekad se stiče dojam da je vojska kojom zapovijeda general Burhan legitimna vlada Sudana", kaže Peter. Ali Burhan, kako ona kaže, nema legitimitet, nakon što se proglasio šefom države nakon što je vojska preuzela vlast u oktobru 2021. "Stoga bi se stvarni pregovori o budućnosti zemlje morali voditi s potpuno drugim ljudima, odnosno predstavnicima političkih stranaka i civilnog društva", kaže Peter. Prije svega, uključeni su uglavnom mladi predstavnici Sudanskog pokreta otpora (SRC): „Jer oni su ti koji održavaju humanitarnu pomoć u zemlji koliko je to moguće“, kaže Peter.

Peter također ističe da, iako su vojne skupine započele rat, on se bez njih ne može završiti: "Ali oni više ne smiju imati mjesta u političkim uredima ako se doista želi stvoriti mir u zemlji pod održivom vladom. Za sve ovo potrebno je vrijeme."

List Sudanese Tribune također ukazuje na veliki broj aktera različitih interesa među domaćinima razgovora. „Ova okolnost prije će dovesti do rascjepkavanja situacije nego do jedinstvenog stava koji bi mogao urazumiti sukobljene strane“, ocjenjuje ovaj list. „Dok je Saudijska Arabija bliža generalu Burhanu, Ujedinjeni Arapski Emirati, koji su također uključeni u pregovore, osjećaju se povezanima s vođom pobunjenika Hemetijem“, piše list. Prema Tribuneu, potpuno je stoga otvoreno pitanje je li rat pri kraju - ili tek počinje.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu