Sudske presude i moć američkog predsjednika
6. juli 2026
Predsjedniku SAD-a Donaldu Trumpu trebalo je neko vrijeme da na svojoj internetskoj platformi Truth Social reagira na presudu kojom je potvrđeno pravo na državljanstvo po rođenju. Napisao je da sada Kongres mora djelovati kako bi to pravo ukinuo zakonom. Međutim, to nije moguće. Moguća bi bila jedino promjena Ustava. No za to u Kongresu i među saveznim državama ne postoji potrebna većina.
Kao jednu od svojih prvih odluka nakon stupanja na dužnost Trump je prošle godine potpisao izvršnu uredbu, kojom je želio ograničiti pravo na državljanstvo Sjedinjenih Američkih Država po rođenju. To je bio jedan od temelja njegove migracijske politike.
Težak udarac za Trumpa
To što je sada u tome doživio neuspjeh smatra se teškim udarcem za predsjednika. Prije nego što je slučaj dospio pred devetero sudaca Vrhovnog suda SAD-a, Trump je već bio izgubio na svim prethodnim sudskim instancama. Zato ni presuda najvišeg suda nije bila iznenađenje.
Kao što se i očekivalo, Supreme Court je potvrdio ono što je nedvosmisleno propisano 14. amandmanom Ustava: djeca rođena u Sjedinjenim Američkim Državama automatski stječu američko državljanstvo. Jedna od rijetkih iznimaka odnosi se na djecu stranih diplomata upućenih na službu u SAD.
Međutim, zanimljivo je da odluka nije donesena jednoglasno, nego omjerom glasova šest prema tri. To znači da se čak i kada Trump svojim službenim postupcima krši nedvosmisleno formuliranu ustavnu odredbu, među sucima Vrhovnog suda nalaze oni koji ga u tome podupiru. Shodno tome su neki američki građani zabrinuti.
Mobilizacija birača povodom prava na državljanstvo po rođenju?
Republikanci bi sada zapravo to pitanje mogli staviti ad acta. Jer su upravo oni bili ti koji su prije Trumpove ere bili politička snaga kojoj su Ustav i sudske odluke bili osobito važni.
No vjerojatnije je da će Trump i ubuduće pokušavati koristiti ovu temu za daljnju mobilizaciju svojih pristaša. To je legitimno, ali većina Amerikanaca neće ga u tome slijediti. Oni pravo na državljanstvo po rođenju smatraju dubokom američkom vrijednošću i ključnim obilježjem Sjedinjenih Američkih Država kao useljeničke zemlje.
Porazi u pitanjima koja su Trumpu posebno važna
Presudom o pravu na državljanstvo po rođenju završilo je posljednje zasjedanje Vrhovnog suda prije ljetne pauze. Novo sezona zasjedanja počinje u listopadu. Trump može biti relativno zadovoljan radom konzervativne dvotrećinske većine u Sudu. Prema pisanju časopisa Politico, njegova je administracija pobijedila u oko 80 posto slučajeva u kojima se Sudu obratila po hitnom postupku.
Pojednostavljeno rečeno, predsjednik je uglavnom pobjeđivao u klasičnim konzervativnim pitanjima. No u mnogim pitanjima koja su Trumpu osobno bila posebno važna, doživio je poraz.
Nekoliko primjera: odbačena je Trumpova carinska politika, nije smio smijeniti guvernerku središnje banke, ne smije ograničiti glasovanje poštom, a vojsku ne može raspoređivati na teritoriju SAD-a prema vlastitom nahođenju.
S druge strane, Sud je odlučio da Trump može prema vlastitom nahođenju otpuštati zaposlenike neovisnih saveznih agencija. Također je odlučeno da može zakočiti sredstva čiju je potrošnju odobrio Kongres te obustaviti humanitarnu pomoć inozemstvu.
Trump kao predsjednik uživa imunitet od kaznenog progona
Iako Sud tijekom proteklog zasjedanja nije uvijek udovoljavao predsjednikovim željama, ipak je znatno proširio predsjedničke ovlasti. Posebno je važna bila, primjerice, odluka od proteklog ponedjeljka (29.6.) prema kojoj Trump može otpuštati zaposlenike neovisnih agencija.
Tome se pridružuju i neke novije odluke u kojima su suci presudili suprotno dotadašnjoj sudskoj praksi. Rasprave i dalje izaziva i odluka donesena prije dvije godine prema kojoj predsjednik praktično uživa potpun imunitet od kaznenog progona za sve što učini tijekom obnašanja svoje dužnosti. Kritičari smatraju da za to ne postoji uporište u Ustavu.
Ugled Suda trpi
Upravo takve odluke, čini se, negativno utječu na ugled Vrhovnog suda. Prije pet godina čak je 70 posto Amerikanaca imalo pozitivno mišljenje o najvišem sudu SAD-a, dok ih je u rujnu prošle godine bilo samo 48 posto, pokazuje istraživanje instituta Pew.
Ugledu Suda posljednjih godina vjerojatno nije pomoglo ni ponašanje dvojice njegovih sudaca. Protiv dvojice konzervativnih sudaca, Clarencea Thomasa i Samuela Alita, iznesene su optužbe za korupciju i pristranost.
Mnogi Amerikanci danas Vrhovni sud više ne doživljavaju kao neutralnu instituciju, nego prije kao političko tijelo. Istodobno postoji jasna većina koja se zalaže za reformu Suda, primjerice ograničavanjem trajanja sudačkog mandata ili uspostavljanjem određenih etičkih pravila.