Poslije komentara „Diktati ne funkcionišu“ o dijalogu Kosova i Srbije novinara lista Noje cirher cajtung (Neue Zürcher Zeitung) Andreasa Ernsta, taj švajcarski dnevnik sada objavljuje i gostujući komentar Vedrana Džihića sa bečkog Instituta za međunarodnu politiku pod naslovom: „Srbija protiv Kosova – neprijateljstvo iz principa".

Autor tekst počinje sljedećom ocjenom: „Srpski predsjednik Aleksandar Vučić je veliki majstor javno priređene melodrame. Jedva da prođe jedan dan, a da on ne drži predavanja pred kamerama, s patosom gleda prema nebu i tihim glasom, ali s vidljivom agresivnošću, sebe prikazuje malo kao žrtvu, malo kao junaka. U njegovim nastupima se ne radi o jasnoj političkoj liniji, predvidljivosti njegovih političkih šahovskih poteza ili o istini. Ne, stalno se radi o emocijama, o veoma snažnim osjećanjima nacionalnog ponosa i časti, o izdaji koju priređuju politički protivnici i konačno - o političkoj uzvišenosti spasioca Srbije, Aleksandra Vučića.“

Džihić potom citira feministkinju Adrijanu Zaharijević, koja za „Mond diplomatik“ kaže da u Srbiji ništa nije onako kako se čini da jeste – a posebno nije tako kako bi trebalo da bude. Autor Vučićeve nastupe u vezi s Kosovom naziva „sumornom burleskom". Potom se analiza posvećuje poznatim stvarima – predsjednikovim porukama na Tviteru u kojima se žali na pritisak Zapada u vezi s Kosovom i uvođenjem sankcija Rusiji ili njegove prkosne poruke u kojima su Zapad, a prije svih Njemačka, postali „meta njegove retorike".

„Melodramatičan preokret“

Početkom prošle nedelje se, kako ocjenjuje autor, desio melodramatičan preokret: Vučić je rekao da pristaje na francusko-njemački prijedlog kako Srbija ne bi izgubila perspektivu pridruživanja Evropskoj uniji i – investitore. Džihić potom objašnjava suštinu francusko-njemačkog prijedloga i navodi diplomatske aktivnosti Evropljana i Amerikanaca u Beogradu i Prištini.

Uzor za francusko-njemački prijedlog je sporazum između nekadašnje dvije države: Zapadne i Istočne Njemačke. "Prema ovom prijedlogu, dvije države ne bi trebale jedna drugu priznati, ali ne bi smjele ni ometati njihov razvoj". Posjeta petočlanog tima Beogradu i Prištini, koji čine predstavnici EU i SAD, kao i Francuske, Nemačke i Italije, čini se da je ostavila veliki utisak na srpskog predsjednika", navodi se u tekstu koji je objavio NZZ.

„Ali, na terenu se baš ništa nije promijenilo. Situacija na sjeveru Kosova još uvijek je krajnje napeta. Upravo u nekoliko posljednjih dana desilo se nekoliko izgreda s povređenima. Ratni pokliči u srpskim bulevarskim listovima posljednjih dana i nedjelja nisu se mogli prečuti. Kosovski premijer Aljbin Kurti, kojeg je Vučić nedavno označio kao ’teroristički šljam’, za Srbe je glavni negativac.“

Džihić navodi optužbe koje na račun Srbije iznosi Aljbin Kurti, uključujući i onu da je Srbija „ruska gubernija", a da je Vučić „mali Putin". I potom piše:

„Bliskost Srbije sa Rusijom – uostalom i sa Kinom – zaista je vidljiva. Rusija se od početka napetosti na sjeveru Kosova u avgustu prošle godine nedvosmisleno stavila na stranu Srbije. Ruski mediji su u nedjeljama i mjesecima od početka eskalacije između Srbije i Kosova unisono proizvodili narativ o ugroženom bratskom srpskom narodu i zlom Zapadu, koji sada i na Balkanu provocira Rusiju i ugrožava ruske interese.“

Vučić će pokušati da dobije na vremenu

Džihić zatim navodi anketu sprovedenu prošlog ljeta, prema kojoj značajan broj Srba podržava Putina i protivi se članstvu u Evropskoj uniji. Zatim dodaje: „Sada Vučić ima principijelnu dilemu: čini se da su izgledi za članstvo u EU slabi, podrška Rusiji dominantna. Evropska unija i Zapad su glavni ekonomski partneri. Vučić, koji godinama vodi politiku klackanja između Rusije, Kine i Zapada, navodno je uvjeravao zapadne diplomate u direktnim razgovorima da bi se rado učinio nezavisnijim od Rusije, ali da to za njega nije moguće tako brzo zbog izrazite proruske javnosti i pritiska desničarskih grupacija. Hoće li se on sada pomjeriti? Ako ne želi totalnu izolaciju Srbije, moraće to da uradi prije ili kasnije. Vučić će najprije i dalje pokušavati da dobije na vremenu i da poveća pritisak na svog kontrahenta Kurtija.“

Džihić ujedno smatra da je i za Zapad mnogo toga na kocki, jer zapadne zemlje žele da potisnu ruski uticaj u regionu, a ne žele ni u kom slučaju da rizikuju stvaranje još jednog ratnog područja usred Evrope: „Na zapadnom Balkanu će Briselu biti neophodno da stvori vjerodostojnu, dugoročnu političku viziju za region, koja prevazilazi upravljanje krizama koje se ponavljaju", bilježi autor i dodaje da je proces proširivanja EU na Balkanu bio „tragedija sačinjena od blokada, praznih obećanja i odlaganja.“

Autor komentara Vedran Džihić na kraju opominje da je srednjoročno i dugoročno pridruživanje Evropskoj uniji neizostavna poluga i za Srbiju i za Kosovo, napominjući da pet članica EU odbijaju priznanje Kosova.

Priredio: D. Dedović

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu