Za mnoge blagajnike njemačkih automobilskih gradova je to nešto novo: umjesto da se mogu pouzdati na izdašan priljev poreza na dobittvornica automobila, sad i ti gradovi moraju štedjeti. Jer kako dobit pada u automobilskim koncernima, tako i naglo presušuju gradski prihodi gdje su oni smješteni.

Doduše, gradovi poput Münchena (BMW), Stuttgarta (Mercedes, Porsche), Wolfsburga (VW) i Ingolstadta (Audi) su i u 2024. ostali među gradovima s najvećim prihodima u Njemačkoj, pokazuje najnovije izdanje „Komunalnog financijskog izvješća" Zaklade Bertelsmann. No to bi se moglo brzo promijeniti, misli jedan od autora istraživanja René Geißler s Tehničkog veleučilišta u Wildauu. „Iz automobilske industrije se sad zapravo čuju samo loše vijesti", kaže Geißler. „A sve općine gdje su njihovi pogoni to vrlo brzo osjete u svojim blagajnama."

Kriza i u Stuttgartu

Čak i inače izuzetno imućan grad Stuttgart je pogođen punom snagom. Nije ni čudo: u toj regiji je sjedište ne samo Mercedes-Benza i Porschea, nego i tvrtki koje uvelike žive od automobila kao što su Bosch i Mahle.

A to znači i da glavni grad njemačke savezne pokrajine Baden-Württemberg mora zategnuti remen: iako je Stuttgart već uveo neke mjere štednje, u dvogodišnjem proračunu za 2026./27. i dalje nedostaje gotovo 800 milijuna eura.
Prema riječima gradonačelnika Franka Noppera (CDU), taj je proračun „kontrolirano, ali za sve itekako primjetno kočenje".

U rekordnoj 2023. je u blagajnu Stuttgarta od poreza na dobit poduzeća stiglo preko 1,6 milijardi eura. Za 2025. grad sad računa s prihodom od 850 milijuna. „Kao što je Stuttgart u gospodarski snažnim godinama osobito profitirao od automobilske industrije i njezinih partnera, sada se pad prometa i izvoza izravno odražava na gradske financije", navodi se u priopćenju gradske uprave.

Od 65 milijuna na 3 milijuna

Još teže pogođena je razmjerno malena općina Weissach u blizini Stuttgarta gdje je sjedište razvojnog centra Porschea: za 2025. su gradski očevi u početku računali s 65 milijuna eura prihoda od poreza na dobit, ali je prognoza nedavno morala biti upravo drastično smanjena: na samo tri milijuna. Sindelfingen, usko povezan s Mercedesom, računa kako će prihod biti za četvrtinu manji i kako će im stići još tek 148 milijuna eura.

I u Wolfsburgu, praktično gradu Volkswagena, prošla su zlatna vremena. „Porez na dobit poduzeća jest i ostaje glavni izvor prihoda grada pa gospodarski padovi u koncernu Volkswagen i kod dobavljača imaju znatne posljedice na proračun", rekao je gradski glasnogovornik.

Godine 2024. prihodi od tog poreza već su pali za 40 posto, na 151 milijun eura, a za 2025. se očekuje još manje. Grad je za 2025. i 2026. uveo mjere štednje: treba uštedjeti najmanje pet milijuna eura, uglavnom na materijalnim troškovima i zaposlenima.

Ušteđevina je potrošena

Do 2014. Wolfsburg se mogao radovati izdašnim prihodima, bio je bez dugova i stvarao pričuve za teža vremena. No 2015. izbio je skandal oko krivotvorenih ekoloških vrijednosti dizel motora Volkswagena i već tada se presušila dobit koncerna – iznose koje je plaćao gradu. U međuvremenu su ušteđevine iz "zlatnih vremena” potrošene, a do 2029. grad će se morati i zadužiti za oko 455 milijuna eura.

I grad Audija, jednog od ogranka VW suočava se sa sličnim problemima: u Ingolstadtu prihodi od poreza na dobit drastično padaju. Godine 2023. iznosili su još 191,5 milijuna eura. Za tekuću je godinu grad najprije računao s 70 milijuna, a sada očekuje tek 55 milijuna.
Gradonačelnik Michael Kern (CSU) nedavno je govorio o „dramatičnoj, iznimno zahtjevnoj i povijesno teškoj situaciji". Za 2026. grad sada predviđa deficit od 60 do 80 milijuna eura. Unatoč mjerama štednje, gradski proračun se nije uspio vratiti barem na nulu.

München ipak nije samo BMW

Sjedište BMW-a, München također trpi pad prihoda od poreza na dobit: ove će godine biti oko 159 milijuna eura manji od plana. Iako je to velik iznos, to za München nije osobito mnogo: čak i nakon smanjenja, grad još uvijek računa s 3,6 milijardi eura prihoda.

Jer München ima mnogo gospodarsku osnovu prihoda od drugih automobilskih gradova: ovdje je sjedište i mnogih drugih velikih i bogatih tvrtki kao što su Siemens, Allianz ili Munich Re.

Rüsselsheim na Majni u pokrajini Hessen pak pada sve dublje i dublje. Nakon agonije nekadašnjeg simbola grada, Opela koji je na koncu dospio u koncern Stellantis, je i ta tvornica automobila tek sjena nekadašnjeg giganta: umjesto više od 30.000 ljudi, ondje danas radi samo oko 8.300 zaposlenih.

Zbog velikog pada prihoda od poreza na dobit u proračunu grada ove godine zjapi rupa od 85 milijuna eura. Dugovi brzo rastu, pa za važne projekte poput obnove kazališta nema novca.

Jadikovke preko kavijara?

I saski Zwickau, Volkswagenovo središte proizvodnje električnih automobila, osjeća krizu: ove godine općina još računa s 55 milijuna eura prihoda, oko 20 milijuna manje nego 2023. Koliko od toga stiže iz VW, grad ne želi reći pozivajući se na poreznu tajnu. Glasnogovornica je ipak rekla: „Zbog velike ovisnosti o automobilskoj industriji, gradske su financije usko povezane s poslovnim uspjehom tog sektora."

Ipak, Zwickau je slično kao nekoć Wolfsburg barem nešto stavio na stranu: „Za sada se likvidnost grada još može osigurati postojećim novčanim sredstvima koja potječu iz pozitivnih proračunskih rezultata prethodnih godina."

U usporedbi s drugim gradovima, automobilskim središtima vjerojatno će i dalje biti razmjerno dobro, upozorava jedan od autora istraživanja Geißler. „Uvijek je kriza s gradskim proračunom i donekle subjektivna." Mnoštvo je općina u Njemačkoj koje bi bile presretne već i sa ovim „lošim" prihodima Ingolstadta ili Wolfsburga.

Ali bogati automobilski gradovi su očito razmaženi drugim standardima: „Kad dođe do pada, onda se i ti gradovi žestoko uzdrmaju."

aš (dpa)