Dramatičnim riječima Amnesti internešnal (AI) kritikuje stanje ljudskih prava u svijetu i govori o istorijskom lomu.

Prema godišnjem izvještaju organizacije, odgovoran je odnos međunarodne zajednice prema eskalaciji na Bliskom istoku i nedostatak angažmana da se zaštite palestinski civili.

U izvještaju se zamjeraju „dvostruki aršini“ kojima se mjeri konflikt Izraela i Hamasa.

„Kolektivna kazna" za Palestince

Navodi se da događaji u Pojasu Gaze predstavljaju „zakazivanje institucija koje je trebalo da poslije Drugog svjetskog rata brinu o držanju univerzalnih principa i zajedničke ljudskosti i da obezbijede poštovanje obećanja 'nikad više'.“

U izvještaju se konkretno kritikuju Izrael, SAD, EU i „neki evropski" šefovi država i vlada.

Amnesti terorističke napade Hamasa od 7. oktobra opisuje kao „užasne zločine“. Radi se o napadu militantnih islamista, koje SAD, EU i neke druge zemlje kategorišu kao teroriste, u kojem je ubijeno više 1.200 Izraelaca i 240 je odvedeno u taoce u Pojas Gaze.

Kako je na konferenciji za štampu rekla Julija Duhrov (Julia Duchrow), šefica njemačkog ogranka Amnestija, oni ni za Hamas ni za druge grupe ne koriste pojam „teroristička grupa“ jer on nije definisan međunarodnim pravom.

Ocjenjuje se da je Izrael na napade odgovorio „mjerama odmazde" koje izilaze na „kolektivno kažnjavanje“. Civili i civilna infrastruktura ciljaju se „namjerno", navodi AI. Dodaje se da djelovanje Izraela krši suštinu humanitarnog prava.

Amnesti ocjenjuje da je stanje Palestinaca u Gazi „čak gore“ od onog nakon „Nakbe", kako se na arapskom naziva progon iz 1948. godine.

AI je u posljednje dvije godine na meti žestokih kritika izraelske strane i jevrejskih organizacija jer u svojim izvještajima prebacuje Izraelu da uvodi „aparthejd". Prema viđenju zvaničnog Izraela, time Amnesti podstiče antisemitizam i jednostrano gleda na konflikt.

Amnesti se duže zalaže za okončanje izraelske okupacije palestinskih oblasti uključujući Istočni Jerusalim. Organizacija traži i puštanje talaca koji su u rukama Hamasa i drugih islamista, i prebacuje Hamasu ratne zločine.

„Putovanje" u vrijeme bez ljudskih prava

Generalna sekretarka Amnestija Agneš Kalamar (Agnes Callamard) u izvještaju piše da je svijet prošao „putovanje kroz vrijeme" u doba prije 1948. godine, dok još nisu bila definisana opšta ljudska prava.

Prošle godine su uzdrmani „etički i pravni temelji“, ocijenila je ova Francuskinja. U mnogim zemljama, kako je navela, ugrožena su prava na slobodno mišljenje, ravnopravnost polova ili seksualna i reproduktivna prava.

Tematizuju se i ruska agresija na Ukrajinu i kinesko kršenje međunarodnog prava.

Ocjenjuje se da je ruski napad „neprestano obilježen ratnim zločinima“ poput mučenja ratnih zarobljenika, napada na stambena područja, energetsku infrastrukturu i izvoz žitarica kao i namernog uništenja brane Kahovka prošlog juna što je izazvalo „enormnu štetu po životnu sredinu“.

Pominju se zakonski otežano pravo na prekid trudnoće u SAD-u i Poljskoj. U petnaest američkih država je abortus sasvim ili skoro sasvim nemoguć. Ukazuje se na više od šezdeset zemalja svijeta u kojima je LGBTQ zajednica ugrožena ili kriminalizovana.

AI bilježi dodatno suzbijanje prava žena u Avganistanu i Iranu. Ova potonja zemlja primjenjuje softver za prepoznavanje lica kako bi kaznila žene koje maramom ne pokrivaju kosu.

Špijunaža i u Srbiji

Amnesti i inače kritikuje opasnosti od novih tehnologija i vještačke inteligencije. U izvještaju se navodi da sve brže idemo ka svijetu kojim će „vladati" koncerni i neregulisana vještačka inteligencija.

Lena Rorbah (Lena Rohrbach), ekspertkinja za ljudska prava u digitalnom dobu, rekla je na predstavljanju izvještaja u Berlinu da postoji opasnost da se na Evropskom prvenstvu u Njemačkoj i Olimpijskim igrama u Parizu takođe koriste softveri koji prepoznaju lica, kao i da takva praksa ostane. Nju već koriste policije u Rusiji, ali i Njujorku kako bi snimale demonstrante.

Posebno je istaknuta upotreba softvera za špijunažu kao što su Pegaz ili Predator. „Oni omogućavaju sasvim novi nivo transnacionalne represije“, kritikovala je Rorbah.

Kako je istakla, prošle godine su Srbija, Jermenija, Indija i drugi koristili softver da bi špijunirali medije i civilno društvo.

Ni razvoj na klasičnom internetu nije optimističan. Amnesti izričito kritikuje jačanje mržnje prema Jevrejima i muslimanima na mreži. Navodi se da je to u Evropi i SAD dovelo do „jasnog porasta islamofobnih i antisemitskih zločina iz mržnje“.

Aktuelni izvještaj Amnestija ima 417 stranica i propituje stanje ljudskih prava u 150 zemalja.

Ovaj članak je prvobitno objavljen na njemačkom.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu