Bebe i manja djeca su ugroženi, pošto njihovo tijelo ne posjeduje toliko znojnih žlijezda kao tijelo odraslih, koji ih imaju između 150 i 350 po kvadratnom centimetru. A te žlijezde između ostalog imaju zadatak da hlade naše tijelo. Broj žlijezda zavisi od dela tijela, a najveća koncentracija je na dlanovima i stopalima – između 360 i 370.

Automobil kao rerna

Kada je napolju temperatura 32 stepena celzijusa, u unutrašnjosti automobila poslije pola sata temperatura raste na 48, a poslije sat vremena na 58 stepeni. To je opasno po život, jer ljudsko tijelo mora da bude u stanju da održava temperaturu od 37 stepeni. Kod ljudi pogođenih sunčanicom tjelesna temperatura se popne na 40 stepeni. To nije samo neugodno već može dovesti i do smrti.

I za starije osobe je opasno izlaganje ekstremnim temperaturama. Često ti ljudi imaju tegobe sa pritiskom ili srčane tegobe. Po velikim vrućinama srce mora da radi mnogo intenzivnije nego na normalnim temperaturama. Poslije operacije srca ili ako su krvni sudovi oštećeni, starije osobe su izložene opasnosti da dobiju sunčanicu.

Bez sporta po vrućini

Ali, ni potpuno zdravi ljudi koji rijetko imaju zdravstvene tegobe na velikim vrućinama nisu bezbjedni. Recimo, ako naporno treniraju za vrijeme velikih vrućina i prekorače granicu, ne treba da čudi ako dobiju sunčanicu. To važi i za ljude koji po vrelim danima na suncu obavljaju teške fizičke poslove – kao recimo putari.

Kada je spoljna temperatura visoka, prokrvljenost kože se povećava i tijelo pokušava da se ohladi putem kože i krvotoka. Počinjemo da se znojimo. Graške znoja na koži isparavaju i tako makar donekle hlade tijelo. Ali, kada dođu ekstremne vrućine može se desiti da sistem hlađenja zakaže. Dnevno gubimo između pola litra i nekoliko litara tečnosti, 99 odsto te tečnosti je voda.

Znoj je životno važan

Za regulisanje čovjekove tjelesne temperature odgovorna je vrsta znojnih žlijezda koja se stručno zove ekrina žlijezda. Njih najviše ima pod pazuhom, dlanovima, ali i na čelu. Prečnik im je do 0,4 milimetra.

Naše tijelo ima između dva i četiri miliona tih sićušnih žlijezda. Znoj se proizvodi u dijelu žlezde koji izgleda kao klupče vune. Jednim kanalom znoj se odvodi na površinu kože. Tamo se tečnost raspoređuje u obliku sitnih kapi znoja. Sve dok to funkcioniše, naše tijelo izlazi na kraj sa vrućinom. Ali, ako više nije u stanju da koristi sopstveni rashladni sistem, postaje opasno – prijeti sunčanica.

Važno je sačuvati hladnu glavu

Kada čovjek dobije sunčanicu, njegovo tijelo je pregrijano, a najčešće je glava bila predugo izložena suncu. Glavobolja je uglavnom prvi simptom sunčanice. Ostali simptomi su bol u leđima, iscrpljenost, a ponekad mučnina i povraćanje.

Ovi simptomi nastaju usljed pregrijanosti moždanih opni. Tako može doći do takozvanog aseptičnog meningitisa, upale moždane opne koja nije prouzrokovana bakterijama. Oboljele osobe najčešće imaju vrtoglavicu, dezorijentisanost u nekim slučajevima i gubitak svijesti. Tada je ljekarska pomoć neophodna.

Ljudi koji su dobili sunčanicu moraju se odmah odvesti u ohlađenu okolinu, i moraju da legnu na leđa. Glava i gornji dio tijela moraju biti izdignuti. Vlažne hladne maramice mogu pomoći da se ohlade neki dijelovi tela, na primjer vrat. Oboljele osobe bi trebalo da unose dosta tečnosti u organizam.

Sunčanica je katastrofa za organizam

Teža vrsta sunčanice – toplotni udar – dovodi do rasta unutrašnje temperature na 40 stepeni. Tada je moguće da dođe i do poremećaja vida i teškog disanja. Takvo stanje može brzo dovesti do ugrožavanja života. Tijelo nema više ni jedan način da smanji tjelesnu temperaturu. Puls je ubrzan, disanje isprekidano, krvni pritisak pada. To može dovesti do upala i do ozbiljnog oštećenja nekih organa. Ako se pacijentu ne pomogne na vrijeme može doći do potpunog otkazivanja organa.

Hlad je najbolja preventiva

Za vrijeme ekstremnih vrućina, naše prirodno tjelesno hlađenje vrlo brzo nailazi na limit. A stariji ljudi često ne piju dovoljno tečnosti. Tijelo onda ne može da proizvede dovoljno znoja, pa tako ne može ni da se ohladi.

U mnogim slučajevima je najbolje pozvati ljekara. A kako izbjeći sunčanicu ili toplotni kolaps? Odgovor je jednostavan – što manje se izlagati suncu po ekstremnim vrućinama i unositi što više tečnosti u organizam.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu