Bosna i Hercegovina u regiji najviše zaostaje u procesu evropskih integracija, ali su zato mjesečna primanja pojedinih bh. parlamentaraca veća i od primanja slovenačkog ili hrvatskog premijera. Prema predloženoj dopuni Zakona o platama i naknadama u državnim institucijama, godišnja primanja svakog poslanika/delegata u Parlamentu BiH bila bi umanjena za oko 6000 maraka, kaže poslanik Velimir Jukić.

"Upravo su počeli razgovori sa MMF-om i biće priče o smanjenju ukupne javne potrošnje, a u okviru toga je i ovaj naš prijedlog. Mi kao Parlament imamo svoje obaveze i nadležnosti, a to je da eventualno kreiramo zakonska rješenja u skladu sa utvrđenom politikom i mjerama štednje. Mi ćemo tom zadatku svakako odgovoriti", ističe Jukić.

Mjesečne plate bh. parlamentaraca sa zastupničkim paušalom iznose oko 5000 konvertibilnih maraka bez naknada koje im po raznim osnovama pripadaju. Plate parlamentaraca su 6 do 7 puta veće od prosječne plate u BiH koja iznosi oko 750 maraka. Građani ne vjeruju da će poslanici smanjiti svoje plate s obzirom na činjenicu da su one proteklih mjeseci vrtoglavo rasle uprkos jasnim naznakama dolazeće krize i upozorenjima da se javna potrošnja mora smanjiti.

Prosvjeti su smanjili plate, pa nek smanje i sebi

Građani su ogorčeni. Jedan kaže da “kada su povećali duplo, sada mogu malo i smanjiti." "Vjerujem da će ih smanjiti, samo ne znam na kojoj će strani povećati da to namire", kaže drugi. "Ma to su samo priče za malu djecu, vjeruj mi. To ti je sirova laž." Na kraju u šali dodaje:”Da je 1. april bilo bi mi logično, inače ne vjerujem."

Kako se iz državnog budžeta finansira 26.000 budžetskih korisnika, smanjenje plata za samo 57 poslanika nije adekvatno rješenje za recesiju ili zahtjeve Međunarodnog monetarnog fonda. Ogorčen na rad bh. parlamenta, nevladin sektor podsjeća kako su se ovdašnji parlamentarci bavili povećanjem sopstvenih primanja dok su zemlje regije nastojale smanjiti javnu potrošnju. Šefko Bajić iz Centra za promociju civilnog društva.

"Mi već dvije godine upozoravamo parlamentarce da, ukoliko žele bilo kakvu značajnu reformu napraviti, jedan od vrlo bitnih uslova i međunarodnih finansijskih institucija između ostalog je i smanjenje javne administracije", ističe Bajić.

O redukciji administracije kao najznačajnijem koraku ka smanjenju javne potrošnje i suštinskim reformama niko i ne govori osim pojedinaca iz nevladinog sektora. Šefko Bajić kaže da se "reforme prvo moraju desiti u glavama poslanika", podsjećajući na ne tako davne besmislene poteze vlasti. "Mi smo imali situaciju da su se pojedina ministarstva otvarala samo zato što je trebalo napraviti mjesta za Hrvate, Srbe ili Bošnjake na nekom nivou vlasti", kaže Bajić.

“Štapom” međunarodnih institucija!

Kako sada te iste ljude ubijediti u potrebu objedinjavanja srodnih ministarstava, ukidanja nepotrebnih komisija ili ujedinjavanja srodnih agencija? Bajić je sve uvjereniji da se ključ rješenja nalazi izvan BiH.

"I čini mi se da jedini jezik koji razumiju naši parlamentarci i jeste jezik moćne institucije poput Međunarodnog montarnog fonda i eventualno međunarodne zajednice, odnosno visokog predstavnika. Izgleda da naši parlamentarci, pošto se birača ne boje, jedino čega se mogu uplašiti jeste ozbiljnija prijetnja i konkretne mjere, odnosno 'štap' koji drže međunarodne institucije", zaključuje Šefko Bajić.

Neki građani-birači oglašavaju se na internet forumima komentirajući enormno visoke poslaničke plate. Jedan od komentara na forumu portala Sarajevo-x.com glasi: "Sve će to MMF da plati. Sad je jasnije zašto nam treba milijarda eura novog duga."

Autor: Samir Huseinović

Odg. Urednik: Svetozar Savić