1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Sve manje djece u Evropi

Peter Stützle22. august 2008

U Evropi je sve prisutniji trend smanjenja stope broja rođenih. Opadanje nataliteta remeti ravnotežu između radno-sposobnog stanovništva i penzionera. Povećava se prosječna starost i smanjuje broj stanovnika.

Bebe se rađaju sve manjeFoto: dpa

Evropa se suočava sa dubokim promjenama. Smanjenje broja novorođenih potpuno mijenja demografsku strukturu u zemlji. Sve je više penzionera u odnosu na radno-sposobno stanovništvo. Sve to dovodi i do smanjenja ukupnog broja stanovnika u zemljama Evropske Unije. "Bez useljavanja stranaca Evropska Unija neće ostati demografski stabilna i do 2050. izgubiće 50 miliona stanovnika", kaže Štefen Kronert iz berlinskog Instituta za praćenje demografskog razvoja. Nedostatak ove studije je što obuhvata samo period do 2050. Ali baš tada će osipanje Evropljana postati dramatično. Ipak studija ima i svoje dobre strane. Evropa je, sa izuzetkom Rusije, podijeljena na 258 regiona, te je narednih decenija moguće dobiti detaljnu sliku njihovog razvoja. Studija takođe istražuje uzroke različitog razvoja regiona.


Što više zaposlenih žena, to više djece


Štefen Kronert ne podržava široko rasprostranjenu tezu da veća zaposlenost žena ima za posljedicu smanjenje broja novorođenih. "Danas važe druga pravila. Što više zaposlenih žena, to više djece. Države, kojima pođe za rukom da omoguće parovima da usklade brigu oko djece i posao, demografski gledano imaće veliku prednost u odnosu na one koje se o tome ne budu pobrinule. U tom pogledu su skandinavske zemlje ali i Francuska daleko otišle", kaže Kronert. Rajner Klingholc, također iz Instituta za praćenje demografskog razvoja smatra da se zemlje s niskom stopom nataliteta, kao što je Njemačka, moraju ugledati na politiku uspješnih zemalja.


U istočnoj Evropi situacija dramatična


U zemljama istočne Evrope situacija je još dramatičnija s obzirom na konstantan odliv stanovništva. "Upravo u Istočnoj Evropi se privredni rast koncentriše isključivo na metropole. Dok prijestonice poput Praga, Bratislave ili Budimpešte nemaju čega da se stide u poređenju s Zapadom, ruralni regioni na istoku Poljske ili jugu Mađarske prilično zaostaju", smatra Štefen Kronert iz Instituta za praćanje demografskog razvoja u Berlinu.


Istočna Njemačka odudara i od toga, zato što ni njene metropole ne karakteriše niti privredni niti demografski rast. Preduzeća se već suočavaju s nedostatkom mladih radnika. A to je tek početak, kaže Rajner Klingholc: "Danas se govori o nedostatku učenika u privredi, za tri godine to će biti nedostatak studenata, a za deset nedostatak mladih roditelja. Generacija mladih ljudi, koji su stasali za posnivanje familija će se prepoloviti. Od deset regiona u Evropi koja su najteže pogođena osipanjem broja stanovnika, tri su u istočnoj Njemačkoj: Kemnitz, Saksen-Anhalt i Turingen."