U Bruxellesu je očito da nitko ne želi dolijevati ulje na vatru kada je u pitanju Tajvan. Vanjskopolitički predstavnik EU-a Josep Borell šuti. A izjava glasnogovornika Komisije o putovanju predsjednice Predstavničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi u Taipei ostaje prilično uopćena. Napetosti s Kinom trebale bi se rješavati "dijalogom", a komunikacijski kanali bi morali ostati otvoreni kako bi se izbjegle "pogrešne procjene", smatraju u Bruxellesu. "Interes EU-a je održavanje mira i statusa quo u Tajvanskom tjesnacu".

Istodobno, Komisija je podsjetila da, iako priznaje načelo politike jedne Kine i Peking kao jedinu legitimnu vladu Kine, također želi nastaviti "prijateljske odnose i blisku suradnju s Tajvanom". Međutim, taj diplomatski konsenzus Kina već neko vrijeme sve više dovodi u pitanje.

"Ovdje nema lakog puta naprijed", rekao je za DW Szusza Ferenczy, predavačica na sveučilištu Dong Hwa u Tajvanu i bivši politički savjetnik u Europskom parlamentu. Politiku EU-a prema Tajvanu prvenstveno određuju države članice i zasad se ne mogu očekivati ​​neki veliki iskoraci. No, u sklopu promijenjenog stava prema Kini - EU je sada opisuje kao "sistemskog suparnika" - postoji i sve nezavisniji pogled na Tajvan.

Novi pogled na regiju

Politologinja od institucija u Bruxellesu očekuje preispitivanje svog stajališta: "One sada na indo-pacifičku regiju gledaju na drugi način." Nova kineska strategija, koja je dosad postojala samo na papiru, bit će sve više ispunjavana političkim stavovima. Neograničena podrška kineske vlade ruskom ratu u Ukrajini tu također igra važnu ulogu.

Do sada je kontakte s Taipeijem promovirao prije svega Europski parlament, naglašava Ferenczy. Tu su mnogi zastupnici skloni jačanju odnosa. Isto važi i za niz istočnoeuropskih zemalja poput Litve, koja je prednjačila otvaranjem ureda za vezu u Taipeiju. 

Litavski ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis je na Twitteru pohvalio putovanje Pelosi: "Sada kada je predsjednica Zastupničkog doma širom otvorila vrata Tajvanu, siguran sam da će i drugi branitelji slobode i demokracije uskoro proći kroz njih".

Češka, Slovačka i Poljska također su intenzivirale odnose s Tajvanom i otok sve više doživljavaju kao partnera, kaže politologinja Ferenczy. Već se intenzivira međusobna komunikacija i suradnja na tehničkoj razini, primjerice tijekom pandemije korone ili kada se radi o pomoći izbjeglicama iz Ukrajine.

"Načelni sukob"?

Reinhold Bütikofer, zastupnik u Europskom parlamentu i stručnjak za vanjsku politiku Zelenih, jedan je od najoštrijih kritičara dosadašnje europske politike prema Kini, koja je bila određena ekonomskim interesima. U intervjuu za Süddeutsche Zeitung rekao je da postoji "načelni sukob" jer je Komunistička partija Kine posljednjih godina koristi šovinističku kartu s ciljem priključenja Tajvana Narodnoj Republici, ako treba i protiv njihove volje.

Europljani, SAD i Japan to nikada ne bi mogli prihvatili, jer smatraju da se status Tajvana može mijenjati samo mirnim putem i uz obostranu suglasnost. Međutim, akutna opasnost za Tajvan može se ograničiti samo "ako Peking shvati da bi takva agresija imala vrlo visoku cijenu za samu Narodnu Republiku".

Peking trenutno pokušava u svjetskoj javnosti etablirati ideju da je osvajanje Tajvana neizbježno. „Naravno, tu smeta svaka gesta solidarnosti“, objašnjava Bütikofer. Stoga je zadatak demokratskih parlamenata ojačati ovu vezu bez odustajanja od politike jedne Kine ili podržavanja službenog proglašenja neovisnosti Tajvana. 

EU i "opasna politika Kine”

Na pitanje o važnosti EU-a u ovom sukobu, Bütikofer priznaje da ona nema vojnu ulogu u regiji i da će tako ostati i u budućnosti. Ali ekonomski i politički, Europa svakako predstavlja "izvjestan faktor". "To valja koristiti kako bi Kinu odvratili od ovog vrlo opasnog kursa."

Sredinom srpnja je potpredsjednica Europskog parlamenta Nicola Beer, dosad najviše rangiran posjetitelj iz EU-a, naglasila da Tajvan zaslužuje punu pažnju Europe te da ne smije postati geopolitička slijepa točka. "Naprotiv, Europa mora usmjeriti sve svoje reflektore na ovu mladu demokraciju." Riječ je o slanju jasne poruke Pekingu: "Kineske prijetnje ne prolaze nezapaženo u Europi, one su neprihvatljive. Europa je bila prespora s Hong Kongom, a Rusija ju je iznenadila. Ovakva politička naivnost nam se ne smije ponoviti." Kina ugrožava mir u regiji, ali svaka unilateralna promjena statusa quo bila bi fatalni pokretač regionalnog požara koji bi se mogao proširiti cijelim svijetom.

Magazin Politico citirao je izjavu novog veleposlanika EU-a u Kini, Jorgea Toleda, kao pokazatelj oštrijeg europskog stajališta o mogućoj agresiji Kine: "U slučaju vojne invazije, vrlo smo jasno dali do znanja da će EU, zajedno sa Sjedinjenim Državama i saveznicima nametnuti slične ili čak oštrije mjere od onih koje smo uveli protiv Rusije."

To je jasno upozorenje da je Zapad jedinstven u stavu da se na eventualnu kinesku vojnu akciju protiv Tajvana reagira vrlo opsežnim ekonomskim sankcijama koje bi faktički vodile potpunoj obustavi međusobne trgovine.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu