Liječničke ordinacije u Njemačkoj su pune pacijenata koji kašlju, šmrcaju i osjećaju se loše. Prema podacima instituta Robert Koch (RKI), ove godine je više od sedam milijuna ljudi imalo različite bolesti dišnih puteva. Nije neuobičajeno da broj infekcija u zimskim mjesecima raste. Ali ovoga puta je ta brojka ekstremno velika i dovodi medicinsko osoblje na granice njihovih mogućnosti. Broj oboljelih je drastično porastao u najkraćem roku.

Poznato je ukupno oko 200 različitih uzročnika prehlade. Četiri od njih su, priopćio je RKI, trenutačno posebno rašireni u Njemačkoj i Europi: virusi gripe, rinovirusi, SARS-Cov-2 i respiratorni sincicijski virus (RSV), koji je prije svega opasan za novorođenčad i malu djecu.

RSV može uzrokovati teško oboljenje

Mnoga novorođenčad i mala djeca koji se zaraze RSV-om imaju tako teške simptome da moraju u bolnicu i završavaju na respiratorima. U pojedinim njemačkim regijama trenutačno više nema slobodnih kreveta na dječjim odjelima u bolnicama.

RSV je sezonski virus i uzrokuje bronhiolitis, od čega prije svega obolijevaju djeca mlađa od dvije godine. Virus uzrokuje upalu i naticanje, a time i sužavanje dišnih puteva. Zbog tog sužavanja u pluća dolazi manje zraka, pa može doći do upale pluća i otežanog disanja. U bronhijama se stvara sluz. Također su tipični simptomi povišena temperatura i kašalj, a kod pojedine djece taj je kašalj sličan hripavcu i može ugroziti život malog pacijenta.

Nasuprot tome, odrasli većinom zarazu RSV-om prebolijevaju bez većih problema, osim ako već otprije nisu imali ozbiljna oboljenja poput astme ili im je imunosni sustav bio oslabljen.

Mjere protiv korone i širenje virusa

U najžešćim fazama pandemije koronavirusa virusne prehlade su bile rijetke. Jer, većina ljudi se strogo pridržavala higijenskih pravila koja uključuju često pranje ruku, nošenje zaštitne maske i držanje odstojanja. Zbog toga je bilo znatno otežano širenje svih vrsta virusa.

Ove jeseni i zime mjere protiv korone više nisu tako stroge, pa virusne prehlade pogađaju svu onu djecu koja su do sada bila pošteđena. Sada naglo raste broj oboljelih. Obolijevaju mnoge bebe i mala djeca koji zadnjih dvije godine nisu imali nikakvu zaraznu bolest. Dio njih sada doživljava svoju prvu prehladu u životu.

Mnoga djeca do sada nisu imala šanse za razvijanje antitijela protiv RSV-a ili drugih virusa. Zbog strogih higijenskih mjera za vrijeme korone mala djeca se uopće nisu susretala s virusima prehlade. I zato sada broj zaraza raste.

Kada treba otići liječniku?

Za roditelje oboljele djece je znak za uzbunu ako dijete ima poteškoće kod disanja ili ako se kod disanja čuju glasni zvukovi. I zviždanje u plućima kao i neka vrsta pucketanja mogu upućivati na oboljenje dišnih puteva, primjerice na zarazu RSV-om. Institut Robert Koch ističe da djeca zaražena respiratornim sincicijskim virusom često ne osjećaju glad i žeđ ili povraćaju.

Uzroke simptoma i ozbiljnost oboljenja najbolje mogu utvrditi liječnici. Dakle, u ovakvim slučajevima je najvažnije odvesti dijete pedijatru, pa čak i ako trenutačno nije jednostavno naći ordinaciju u kojoj još ima slobodnih kapaciteta.

RKI već sad upozorava da bi idućih tjedana i mjeseci moglo doći do daljnjeg povećanja broja oboljelih u cijelom svijetu. Dakle, nije pogođena samo Njemačka. Primjerice, Francuska je već početkom studenoga donijela plan za suzbijanje bronhijalnih oboljenja. Uskoro bi taj primjer mogle slijediti i druge zemlje.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu