„Hrvatska gubi svoju omladinu", naslov je teksta u listu „Berner Zeitung“ u kojem autor navodi da je u Hrvatskoj nakon njenog ulaska u EU sve vidniji egzodus ljudi. „Posebno je to izraženo u Slavoniji“, piše pored ostalog u tekstu u kojem se također i podsjeća da Hrvati od polovine 2015. godine mogu bez ograničenja raditi u Njemačkoj i da hrvatske firme mogu svoje radnike slati u Njemačku. Od tada se egzodus tzv. ´Gastarbeitera´ iz Hrvatske vidno osjetio. Prema navodima Saveznog ureda za migraciju i izbjeglice se od 2012. godine samo u Njemačkoj broj Hrvata povećao za 50 posto. Stepen egzodusa Hrvata nakon ulaska njegove zemlje u EU skoro da ne bilježi Hrvatski zavod za statistiku jer samo mali broj iseljenika prijavljuje odlazak iz zemlje. Međutim, pozitivna posljedica toga je smanjenje broja nezaposlenih. Tako se broj nezaposlenih u Hrvatskoj od 2014. godine sa 17,5 smanjio na 11 posto, dok se prema podacima Eurostata broj nezaposlenih među mladim sa 44,5, smanjio na skoro 26 procenata."

„Za razvoj stanovništva u Slavoniji odliv ljudi ima fatalne posljedice. U toku samo jedne godine se broj učenika u Vukovaru smanjio za pet posto. Milan Paun, novinar lista ´Vukovarske novine´ kaže da je skoro trećina stanova na prodaju. Cijene nekretnina su izuzetno niske. ´Mladi odlaze. Postaćemo grad penzionera´.

„Tvornica obuće Borovo za razliku od perioda prije rata, kada je zapošljavala 24.000 radnka, danas zapošljava samo 500. Većina srušenih kuća u blizini radničkog naselja je obnovljeno. Međutim, više od 20 godina nakon rata je novi egzodus iz Vukovara mnoge domove napravio „domom bez domara“. Autor završava tekst riječima Ivana iz Vukovara koji u Stuttgartu radi kao kuhar. ´Naravno da je bolje ako bi porodica uvijek bila zajedno. Međutim, bolje je da sam ja ponekad kod kuće, a da sve imamo, nego da sam stalno kod kuće, a ništa nemamo´, kaže 36 godišnji Ivan čija supruga sa dvoje djece i dalje živi u Vukovaru.

„Borat na Balkanu"

Film Emira Kusturice „Na mliječnom putu“ se od ovog četvrtka prikazuje u njemačkim kinima. Povodom toga „General Anzeiger" iz Bonna donosi tekst u kojem pored ostalog piše da „Balkaski ratovi 90-tih godina po viđenju Emira Kusturice imaju i svoju smiješnu stranu." Srbijanski režiser u svom filmu ´Na mliječnom putu´, kako sam kaže, isprepliće istinitu priču i fantaziju. „Scenario je lično napisao i u filmu igra glavnu ulogu."

„Izgleda da film Emira Kusturice ´Na mliječnom putu´ vodi direktno u filmski univerzum  u kojem je prije nekoliko godina dominirao Baron Cohen: Borat na balkanskom. Mala je vjerovatnoća očekivati da se film završi Happy Endom jer je u prvim kadrovima filma svinja na putu za klanje, guska u kadi punoj krvi, kao i gladni soko na nebu i zmija. Ovdje se očito radi o životu i smrti."

„Film obuhvata period od 15. godina, od posljednjih dana balkanskih ratova do danas. Najjače scene film nudi na kraju. U tim scenama se vidi kako traumatizovani Kosta dio zemlje, na kojem su na nasilan način ubijane prije svega ovce, ali i ljudi, prekriva kamenjem. Taj posao je trajao godinama. Tek kada je kompletan dio tog zemljišta prekiriven kamenjem, shvata se koliko će rane prošlosti zarasti", piše „General Anzeiger" iz Bonna.