Direktor udruge „Više demokracije“ Roman Huber je još uvijek vidno uzbuđen. Upravo je pri Saveznom ustavnom sudu u Karlsruheu predao tužbu protiv trgovinskog sporazuma CETA. Hubera i njegove istomišljenike najviše smeta klauzula o arbitražnim sudovima za investitore. „Ne razumijem zašto se uvodi nekakav paralelni pravni sustav. I u Europskoj uniji i Kanadi živimo u pravnim državama“, ljuti se Huber.

Najveći problem Huber ne vidi u kanadskim tvrtkama nego u američkim, koje bi kroz ovaj sporazum preko svojih 40.000 kanadskih podružnica mogle podizati tužbe protiv predstavnika državne uprave. To bi, kako smatra Huber, otvorilo vrata za tužbe teške milijarde eura.

Široki spektar protivnika

Ovo je već peta tužba protiv CETA-e ujedno i najopsežnija. Pored udruge „Više demokracije“ u tužbu su se uključile i ostale organizacije poput „Campacta“ ili „Foodwatcha“. Proteklih tjedana su sakupili 125.000 punomoći građana za podizanje tužbe i u njihovo ime. S ovim potpisima, podijeljenim u preko 70 kartonskih kutija, inicijatori pokreta „Ne CETA-i“ su krenuli u Karlsruhe.

Stručni autor tužbe je kelnski profesor Bernhard Kempen. On, pored arbitražnih sudova, najveći problem vidi u opasnosti od odstupanja od tzv. preventivnog principa koji obezbjeđuje maksimalno smanjenje opasnosti po okoliš ili ljudsko zdravlje. Ovaj princip u Europi stupa na snagu kod materijala za koje još ne postoji široki znanstveni konsenzus kad je u pitanju opasnost. U slučaju prihvaćanja CETA-e, taj princip bi bio ukinut. No najsnažnija kritika Kempena ide na račun stavke po kojoj se CETA i bez pristanka nacionalnih parlamenata može „privremeno primijeniti“ što bi za nekoliko godina dovelo EU pred svršen čin. Za stupanje tog člana na snagu dovoljna je samo suglasnost Europskog vijeća.

Uspjeh tužbe izgledan

Romanu Huberu i njegovim istomišljenicima je u Karlsruheu važno naglasiti da ni u kojem slučaju nisu protiv globalizacije ili slobodne trgovine. No: „Mi samo želimo da se poštuju prava svih građana“, kaže Huber za DW. Huber, koji se već preko 20 godina angažira unutar civilnih pokreta vidi u otporu prema CETA-i, koja ima široku podršku, vidi neku vrstu trenda. „Vidimo naznake općenitog nezadovoljstva među građanima. 125.000 potpisa koji podržavaju tužbu nije malo“, kaže Huber.

No broj onih koji stoje iza tužbe neće biti presudan po ishod procesa. Presudnu ulogu će imati procjena sudaca u pogledu tzv. “Miješanog odbora”, organa koji bi trebao upravljati provedbom CETA-e i koji će bit ovlašten dalje razvijati ovaj sporazum. Najveći problem je u tomu što u ovom odboru ne sjedi niti jedan predstavnik neke od država članica Europske unije. No prema jednoj prijašnjoj odluci Ustavnog suda, prema Lisabonskom ugovoru, dakle nekoj vrsti EU ustava, upravo to mora biti zajamčeno. To bi značilo da, ako suci iz Karlsruhea ostanu dosljedni sebi, Njemačka vlada 18. listopada/oktobra u Vijeću EU ne smije glasati za sporazum CETA.