„AKP kao vladajuća partija kontroliše 95 posto medija. Stanovništvu se prećutkuje istina. Istovremeno raste broj vijesti čije se objavljivanje zabranjuje." Do ovog zaključka je došla Republikanska narodna stranka CHP, najveća  opoziciona stranka u turskom parlamentu. „Autoritarna Turska i pustošenje medija", naslov je studije koju je ta stranka naručila uoči lokalnih izbora u Turskoj. Odmah nakon objavljivanja rezultata ove studije je uslijedila diskusija o vezi između izbora i nezavisnih medija. Nekoliko udruženja novinara vjeruje da će vlada pred lokalne izbore, koji se održavaju 31. marta, povećati pritisak na medije.

Studija CHP-a uključuje i istraživanje Univerziteta Kadir Has iz 2018. godine u kojem se navodi da tri od pet ispitanih osoba smatra da u Turskoj ne postoji sloboda štampe. Ovakvu tezu podupire i Indeks slobode štampe Reutersovog instituta za novinarske studije pri Oxfordskom univerzitetu prema kojem je Turska od 2002. do 2018. godine pala za 99 mjesta i trenutno se nalazi na 157. mjestu - od ukupno 181 mjesta.

Od pokušaja puča 2016. godine vlada zbog „zaštite nacionalne sigurnosti" koristi mjeru kojom se zabranjuje objavljivanje određenih vijesti. Partija AKP je od 2011. do 2018. godine bila sama na vlasti i u tom periodu je izdala 468 zabrana emitovanja. Ono što posebno pada u oči je broj zabrana emitovanja koji je izdat u prva dva mjeseca ove godine. Taj broj iznosi 34. 

 
"Desetine dnevnih listova imaju iste naslove"

Predsjednik Turskog udruženja novinara TCG Nazmi Bilgin pred predstojeće lokalne izbore pod znak pitanja posebno dovodi veze između vlade i medija. Za njega je odlučujuće pravo građana na informacije i odgovarajuća zaštita koja mora biti zagarantovana.

Bilgin je za DW izjavio da su "mediji u jednoj šaci”. "Mi smo u medijskom sistemu koji više od 90 posto izvještava u korist vlade. Glas opozicije skoro da se i ne čuje. Posmatramo desetine dnevnih listova i skoro svi oni imaju iste naslove. Povjerenje građana u medije je uzdrmano do temelja”.

Prema Bilginovim riječima građani nemaju šansu da formiraju svoje objektivno mišljenje u pogledu lokalnih izbora. U posljednjem izvještaju Turskog udruženja novinara je u fokusu način izvještavanja za vrijeme vanrednog stanja koje je uvedeno nakon pokušaja državnog udara. Rezultat analize: pluralizam medija je odjednom nestao. Samo 2018. godine je 105 novinara moralo pred sud, navodi to udruženje, a više od 80 ih je osuđeno na plaćanje odštete, novčane kazne ili čak na zatvorsku kaznu.

Zatvorske kazne za 53 novinara zbog "vrijeđanja predsjednika”

Nazmi Bilgin podsjeća da do danas više od 150 novinara sjedi u pritvorima ili zatvorima, a da su od 2014. godine ukupno 53 novinara osuđena zbog "vrijeđanja predsjednika", dakle od godina kada je Erdogan imenovan za predsjednika.

"Turska je daleko od slobode štampe. Vlada čvrsto u šaci drži medije, a restrikcije nametnute novinarima ograničavaju pravo građana na slobodu informisanja", kaže Bilgin.
 
Dovoljno je gledati TV emisije "

Da bi se dobio uvid u neujednačeno izvještavanje o izborima, dovoljno je, kako kaže Gökhan Durmus predsjednik Turskog sindikata novinara (TGS), da gledate televizijske programe. Možete vidjeti samo nastupe kandidata vladajuće partije, kaže Durmus. A programi nacionalističke stranke IYI, konzervativne stranke Saadet ili prokurdske stranke HDP su gledaocima uskraćeni, ističe on.

Durmus također ističe da je za vrijeme vladavine AKP-a od 24.000 novinara posao izgubilo njih 8.000.  Durmus smatra da se mnogi novinari samocenzuriraju iz straha da bi mogli da izgube posao. "Ne dobijamo objektive vijesti. Ne znamo šta se stvarno događa u zemlji”, kaže Durmus. 
 

Predstavnik AKP-a kaže da je sve apsolutna laž

Na kritiku da je sloboda štampe ograničena, predstavnici vlade odgovaraju da je sve "apsolutna laž”. Oni stalno podsjećaju na to da je u Turskoj s događajima od 15. juna 2016. godine došlo do preokreta. Od tada je prema vlastitim navodima vladin glavni cilj borba protiv pokreta Fethullaha Gülena. Turska vlada i dalje smatra da su Gülenove pristalice glavni pokretači pokušaja puča. 

Prema informacijama tajne službe su brojni članovi Gülenovog pokreta bili zastupljeni i u medijima. To poput papagaja stalno ponavljaju predstavnici vlade, da nemaju "problem sa slobodom štampe. Naš problem je borba protiv terorizma”.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android