Kada čitav svijet jednom godišnje govori o zaštiti klime, potrebno je mnogo vremena, novca i mjesta - više nego inače. Na ovogodišnjoj klimatskoj konferenciji (COP23) u Bonnu, koja se održava od 6. do 17. studenoga, sudionicima će prije svega biti potrebni strpljenje i dobri živci. Ukoliko to ponesu sa sobom, ostalo ne bi trebalo biti problem: skoro dva tjedna 196 partnera imaju vremena razraditi konkretne mjere za primjenu Pariškog sporazuma o klimi.

Domaćin konferencije Njemačka je za organizaciju izdvojila čitavih 117 milijuna eura – samo mobilni sustav zaštite od poplava, u slučaju rasta vodostaja Rajne, košta dva milijuna eura. A kada je o prostoru riječ: grad Bonn je na obali Rajne napravio pravi šatorski grad za 25.000 sudionika – veličine oko osam nogometnih igrališta.

Ovogodišnji razgovori bi mogli biti teški. Kao prvo tu je najava predsjednika SAD-a Donalda Trumpa da njegova zemlja napušta Pariški sporazum. A osim toga, delegacije bi tijekom konferencije trebale razraditi pravilnik koji bi bio usvojen na sljedećoj klimatskoj konferenciji u Poljskoj 2018. godine.

Nakon višegodišnjih napora oko postizanja jedinstva među zemljama sudionicama, sada bi na papiru trebalo definirati konkretne mjere – to je veliki izazov.

To je prije svega u interesu zemalja koje su posebno pogođene klimatskim promjenama – otočne države poput Fidžija, koji ove godine predsjeda konferencijom COP23. „Mora se čuti glas onih koji su najranjiviji“, kazao je još u svibnju premijer Fidžija Frank Bainimarama. „Ali zajedno moramo govoriti u ime čitavog svijeta. Na kraju krajeva, nitko ne može pobjeći od klimatskih promjena."

I gradovi i općine imaju pravo glasa

Na ovoj konferenciji vlade susreću nevladine organizacije, starije generacije one nešto mlađe, a države gradove i općine. Na ovogodišnjoj konferenciji uloga općina će biti posebno velika, naglašava Nick Nuttall iz agencije UN-a zadužene za Konvenciju o klimatskim promjenama (UNFCCC). „Ne samo da će se okupiti vlade iz cijelog svijeta kako bi se borile protiv klimatskih promjena – u tome će imati podršku i uspješnih tvrtki i gradova."

Da se čuje glas gradova i općina – to je cilj i Moritza Schmidta iz radne grupe njemačke pokrajine Sjeverno Porajnje i Vestfalija (LAG21). On će 14. studenoga predstaviti klimatska partnerstva gradova i općina, kao što je suradnja gradova u Nikaragvi i Peruu. Prema njegovom mišljenju, gradovi i općine su i ranije dali veliki doprinos kada je riječ o zaštiti klime. Zato smatra da je vrlo dobro to što oni sada raspolažu s više mogućnosti.

Gradovi i općine će tako imati pravo glasa, umjesto da nijemo promatraju i čekaju da čuju što su predstavnici vlada dogovorili iza zatvorenih vrata.

Poneki stanovnik Bonna će možda, šećući uz obalu Rajne, kada naiđe na šatorski grad upitati: „Što je sad ovo?" Neki su se možda u informacijskim centrima raspitali o programu i žele otići na neko od predavanja. Ali glavna pitanja građana su: „Hoću li sutra bez zastoja stići na posao?", „Jesam li siguran za vrijeme konferencije?“ ili „Nadam se da neće biti nereda kao u Hamburgu za vrijeme samita G20."

I to je dio jedne međunarodne konferencije – posebno u ovom slučaju jer će ova konferencija biti najveća koja je do sada održana u Njemačkoj. Iako su predstavnici grada optimistični, ostaje pitanje: Je li Bonn uopće u stanju organizirati jednu takvu konferenciju? Ne samo da za 25.000 ljudi treba osigurati hranu i prenoćište, već im treba omogućiti i da stignu s jednog mjesta na drugo. Kapacitet od 9.000 hotelskih soba u Bonnu nije dovoljan. Dakle sudionici će svakog dana dolaziti na zasjedanje sa šireg područja, od Kölna do Koblenza. Dakle neće biti gužva samo u dijelu Bonna pored rijeke Rajne.

Sve to je zahtijevalo veliko planiranje i dobru koordinaciju između grada, Ministarstva za zaštitu životne sredine i agencije zadužene za Konvenciju UN-a o klimatskim promjenama (UNFCCC), koji su za pripreme imali samo jedanaest mjeseci. Nick Nuttall iz UNFCCC-a ističe da ovo neće biti samo najveća, već i „najzelenija klimatska konferencija ikad“. Aspekt koji također zahtijeva mnogo vremena i novca. Bez obzira radi li se o prijevozu bez emisije štetnih plinova, vegetarijanskoj organskoj hrani ili o što manjem korištenju papira - COP23 nastoji biti dobar primjer.

Dok je ugljena, nema zaštite klime

Za Dirka Jansena iz Saveza za zaštitu životne sredine (BUND) takav plan održivosti na velikoj klimatskoj konferenciji je nešto što se podrazumijeva. Ograničavanje emisije štetnih plinova na konferenciji nije ništa u usporedbi sa zagađenjem ne tako daleko od Bonna.

Jansen pri tome misli na obližnju proizvodnju ugljena i najveću emisiju CO2 u Europi. Zato će 4. studenoga biti na demonstracijama pod motom: „Zaštititi klimu – prestati koristiti ugljen!". Sudionici se zalažu za zatvaranje elektrana na ugljen. Ovaj ekološki aktivist smatra da nema zaštite klime dok god se koristi ugljen. Njemačka se time ne pridržava ciljeva za zaštitu klime do 2020. godine, što je katastrofalan signal za svjetsku konferenciju o klimi. „Vrućeg zraka i toplih riječi je bilo dovoljno, sada moraju slijediti djela", ocjenjuje Jansen.

I pored sve zabrinutosti u jednome se slažu svi, od organizatora do aktivista: u borbi protiv klimatskih promjena konferencija je jedina šansa. „Više nemamo vremena", naglašava Nick Nuttall iz UNFCCC-a. „Potrebna nam je COP23 kako bi pokazali koliko je goruća ova tema.“ Da je 117 milijuna eura dobro uložen novac, smatra čak i koordinator demonstracija Jansen: „Ovdje se ne radi o klimatskoj pravdi, već o opstanku čovječanstva, a to je zadatak za koji se svakako isplati čitava ova organizacija." Strpljenje i dobri, glavne pretpostavke za uspjeh konferencije, svakako će biti potrebni i onima koji se za vrijeme konferencije kreću u Bonnu i njegovoj okolici.