Najveći dio zaposlenih radi od kuće, ali Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) već mjesecima radi pod velikim pritiskom u borbi protiv korona virusa.Tu spadaju sastanci eksperata, koordinacija, konferencije za štampu, informativne kampanje, pozivi na doniranje sredstava i još mnogo toga. SZO povezuje različite aktere širom svijeta: naučnike, političare, ljekare. Ona razvija pravne linije za prevenciju i odnos prema bolesti.

Ilona Kikbuš dobro poznaje ovu organizaciju. Ona je osnivačica globalnog zdravstvenog programa na Visokoškolskom institutu za međunarodne studije i razvoj u Ženevi. Kikbuš naglašava: „Svjetska zdravstvena organizacija zauzima centralno mjesto u borbi protiv COVID-19“.

Sjedište SZO je centrala, ali ekstremno važnu ulogu igraju regionalne kancelarije ove organizacije, kao na primjer u Africi. „To je kompleksna mreža. SZO nije jedna birokratija u Ženevi, već je ogromna cjelina koju čini 8.000 ljudi širom svijeta.“

Svjetska zdravstvena organizacija je najveća organizacija Ujedinjenih nacija. SAD ju je kritikovala kao disfunkcionalnu i nesposobnu birokratiju. Ekspertkinja za globalno zdravstvo, Ilona Kikbuš na to samo vrti glavom. No, ona takođe vidi da je organizacija SZO komplikovana i da zavisi od država članica.

„Nije u pitanju samo jedna služba, koja može da radi šta hoće. Jer, mnoge odluke donose zemlje članice. One takođe postavljaju granice SZO, isto kao i u slučaju zdravstvenih propisa na međunarodnom nivou, gdje se zemlje oslanjaju snažno na sopstveni suverenitet.“ 

SARS kao primjer uspjeha

Ova ekspertkinja je iznenađena da je američki ministar spoljnih poslova, Majk Pompeo u pismu upućenom njemačkom kolegi Hajku Masu, pisao o nizu zakazivanja SZO kada je riječ o bolestima pluća uzrokovanim SARS-om, preko svinjskog gripa i ebole do najnovijeg korona virusa.

„Ali, ako pogledate međunarodnu literaturu, vidjećete da se upravo SARS uzima kao primjer uspjeha SZO.“

Kada je riječ o epidemiji ebole 2014/ 2015. Svjetska zdravstvena organizacija je bez sumnje reagovala sporo. Ali, tu se naučila lekcija.

„Baš u pandemijama SZO je u posljednjih pet godina napravila ogroman napredak, tako da optužbe u tom smislu nisu ni u kom slučaju opravdane.“

Ali, Ilona Kikbuš ipak vidi potrebu za reformom Svjetske zdravstvene organizacije – na primjer kada se radi o finansiranju. Ona smatra da bi zemlje članice morale da budu spremne da uplaćuju veće obavezne doprinose. To bi organizaciju učinilo nezavisnijom od drugih donatora poput fondacija i farmakološke industrije. No, ova ekspertkinja ne može da zamisli neke drugačije strukture. Jer, kaže, ako otpišete SZO, onda bi se morala osnovati neka druga, slilčna organizacija“.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android