Prošla 2022. je bila najgora od početka 21. vijeka po broju žrtava ratova – 238.000 mrtvih. To je skoro duplo više u odnosu na prethodnu 2021. godinu, glasi zaključak izvještaja Međunarodnog instituta za ekonomiju i mir (IEP), sa sjedištem u Sidneju u Australiji.

Dramatično povećanje stope smrtnosti u velikoj mjeri je posljedica rata u Ukrajini, gdje je prošle godine ubijeno 83.000 ljudi. Međutim, najkrvaviji sukob dogodio se u Etiopiji, gdje je život izgubilo 100.000 ljudi.

- pročitajte još: UNHCR: Rekordan broj izbjeglica i prognanika

Prema studiji objavljenoj ove srijede 28. juna, sukobi u 2022. takođe su izazvali gubitak od skoro 13 odsto u globalnoj ekonomiji. Devetu godinu za redom je takođe pao prosiječan nivo „globalnog mira", i gori je od do sada najgore godine u ovom vijeku 2014, navodi IEP. Sve u svemu, ovako izračunat Svjetski indeks mira 2022. pogoršao se za 0,42 odsto.

Svjetski indeks mira se izračunava rangiranjem skoro svake zemlje svijeta prema 23 indikatora. Ispituju se „tekući unutrašnji i međunarodni sukobi", „bezbjednost" i „militarizacija" društva, a uključeni su i podaci iz kriminalističke statistike o broju ubistava.

Sukobi postaju internacionalniji

Prema Stivu Kiliju, osnivaču, izvršnom predsjedniku IEP i jednom od autora izvještaja, najočigledniji trend je da su sukobi postali internacionalniji: sada je 91 zemlja u svijetu uključena u neku vrstu sukoba, u poređenju sa samo 58 u 2008.

„To nije nužno dobro ili loše", kaže Kili za DW. „Neke zemlje su uključene u mirovne operacije, poput zemalja u Ekonomskoj zajednici zapadnoafričkih država (ECOVAS). Iako je više zemalja uključeno u ratove u inostranstvu, ujedno se može reći da postajemo internacionalniji i u saradnji."

Ovakav razvoj događaja može da iznenadi s obzirom na to da su tokom protekle decenije smanjene zapadne vojne intervencije: SAD i NATO su se, na primjer, povukli iz Iraka i Avganistana. Ali, kao što Kili ističe, SAD su i dalje upletene u sukobe – sada su najveća podrška Ukrajini u njenom ratu protiv ruskih osvajača.

Ratove je teško dobiti

Prema Kiliju, Indeks mira između ostalog pokazuje da je „ratove zaista teško dobiti". Sukobi u Jemenu i Siriji traju devet, odnosno 12 godina, i u oba slučaja nema vidljivih znakova vojne pobjede.

„Čak i najbolje opremljenim armijama na svijetu je teško da pobjede lokalno stanovništvo koje ne želi invaziju i ima dobre resurse", ukazuje Kili, ali i dodaje da je to zbog modernog oružja koje olakšava asimetrično ratovanje. „Sada skoro svako sa osnovnim tehničkim obrazovanjem može da detonira bombe na daljinu", kaže on.

Izvještaj IEP takođe navodi da se broj nedržavnih grupa koje koriste dronove između 2018. i 2022. udvostručio, te da se ukupan broj napada dronovima u istom periodu skoro utrostručio.

Trend poboljšanja na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi

Rezultat tih trendova je da se rat (i mir) pokazuju izuzetno trajnim. Island je i dalje, još od 2008, najmiroljubivija zemlja na svijetu, dok je Avganistan već osam godina zaredom najmanje miroljubiva zemlja u svijetu. Jemen, Sirija, Južni Sudan i Demokratska Republika Kongo takođe su među deset najmanje miroljubivih zemalja na svijetu od 2007, otkako postoji Indeks mira.

Međutim, Kili naglašava da su u Indeksu vidljivi i pozitivni trendovi. „Mislim da je jedan od najpozitivnijih pomaka na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi – u posljednje tri godine, 13 tamošnjih zemalja je poboljšalo, a samo sedam pogoršalo stanje mira u svojoj zemlji", kaže on. „Sada tamo postoji trend ka poboljšanju mira. Tako da cijela dinamika nije nužno loša."

To je posebno evidentno u slučaju Libije, kojoj se Indeks mira popravlja drugu godinu zaredom. Iako je bezbjednosna situacija u toj zemlji i dalje krhka, primirje koje su suparničke grupe potpisale u oktobru 2020. značajno ju je stabilizovalo.

Još jedan pozitivan aspekat je to što su mnoge zemlje postigle napredak u borbi protiv kriminala: nekoliko zemalja na Karibima i u Centralnoj Americi zabilježilo je pad u stopi domaćeg terorizma i ubistava.

Cijena rata

Izvještaj Međunarodnog instituta za ekonomiju i mir takođe razmatra ekonomsku cijenu rata. Sve u svemu, rat i nasilje koštali su svijet prošle godine 17,5 biliona dolara, što je ekvivalentno 12,9 odsto globalnog bruto domaćeg proizvoda (BDP). Naravno, za zemlje koje su najteže pogođene sukobima, uticaj je posebno razoran: Ukrajina je, na primjer, potrošila 63 odsto svog BDP na odbranu od ruske invazije.

Moguća kineska blokada Tajvana, kako predviđa IEP, dovela bi do posebno ozbiljnog pada globalne ekonomske proizvodnje: Gubitak bi bio dvostruko veći od posljedica globalne finansijske krize 2008.

Naravno da mnogi proizvođači oružja zarađuju od rata, ali, prema IEP, ta ekonomska dobit je manja od troškova rata i militarizacije.

„Ako napravim nosač aviona, to bi moglo da me košta 20 milijardi dolara. I treba mi 500 miliona dolara godišnje da bi ta stvar funkcionisala. I najbolje čemu mogu da se nadam jeste da ne moram da ga koristim. Ali, taj novac bi mogao da se iskoristi za podsticanje biznisa, na zdravstveni sistem, gdje bi bio daleko produktivniji za privredu", sumira Stiv Kili iz Međunarodnog instituta za ekonomiju i mir.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu