Budistički redovnik Ajarn Mahanikom točno se sjeća trenutka kada je postao ekološki aktivist. Tijekom šetnje mostom Tha Ton primijetio je kako rijeka Kok, punim imenom Nam Mae Kok, tromo protječe dolinom i poprima neprirodnu narančasto-smeđu boju. Ovaj redovnik koji je i zamjenik opata u dva hrama opisuje svoj doživljaj: „Osjećao sam se kao da kroz staklo intenzivne njege gledam pacijenta. Rijeka je bila teško bolesna, a ja joj nisam mogao pomoći.“

Rijeka Kok je pritok Mekonga dug nešto manje od 230 kilometara. Izvire u susjednom Mjanmaru i važan je izvor vode za područja uz njegov tok. Međutim, kineske tvrtke u gornjem toku u Mjanmaru provode opsežnu rudarsku eksploataciju zlata i rijetkih zemalja. To je dovelo do znatnog onečišćenja rijeke.

Već u siječnju 2025. je Deutsche Welle (DW) izvijestio o onečišćenju rijeka Kok i Sai te sve većoj zabrinutosti stanovnika. U ožujku iste godine tajlandska agencija za zaštitu okoliša i znanstvenici počeli su sustavno i redovito ispitivati vodu.

Rezultati su alarmantni: u vodi i sedimentima kontinuirano su utvrđene povišene koncentracije arsena. Otrovni spojevi arsena se, doduše, i inače pojavljuju u prirodi te zbog rudarskih aktivnosti dospijevaju u podzemne vode. Ali je utvrđena prisutnost i drugih teških metala poput kadmija i žive. Na pojedinim mjestima koncentracija arsena tri puta premašuje dopuštenu granicu.

Ugroženi kulturni krajolici

Brdovito gorje uz Kok pripada najraznolikijim kulturnim krajolicima Tajlanda. Različite etničke skupine poput Šana, Lahua i Hmonga žive uz obale. Unatoč jezičnim i kulturnim razlikama, povezuje ih blizak odnos prema rijeci. Posebno su Lahui poznati po svojoj povezanosti s vodom i smatraju se vještim ribarima. Generacijama su ranim jutrima izlazili na rijeku, postavljali mreže i ulov prodavali na lokalnim tržnicama. Danas njihovi čamci neiskorišteni leže na pješčanim sprudovima uz tok rijeke.

Jedan od tih čamaca pripada 51-godišnjem Jaohu Jabu. Trup je zahrđao, a boja se ljušti. U blizini se nalazi njegova koliba od bambusa u kojoj čuva stare ribarske mreže. Dok Jaoh pripovijeda o svojem nekadašnjem životu ribara, pažljivo slaže mrežu kao da je i dalje dio njegove svakodnevice. Kaže: „Moj se život potpuno promijenio. Ribolov je bio moj jedini izvor prihoda.“ Danas mu se na nogama pojavljuju osipi kada dulje vrijeme stoji u vodi.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorava da povišena koncentracija arsena, osim oštećenja kože, može povećati i rizik od raka. S ovim otrovom bez mirisa i okusa povezuju se i poremećaji cirkulacije te dijabetes. U početku su Lahui još pokušavali prodavati ribu na tržnici u Tha Tonu, no nitko nije htio kupovati ribu iz Koka. To je dovelo do znatnog gubitka prihoda za mnoge obitelji. Kako bi osigurali egzistenciju, Lahui sada u šumi skupljaju cvjetove banane i samonikle biljke. Ono što je nekada bio sporedni izvor prihoda za njih je u međuvremenu postalo pitanje opstanka.

Turisti izostaju

Onečišćenje utječe i na turističku infrastrukturu u Tha Tonu. Nekada je Kok ovdje bio popularno izletište: čamci su vozili jednodnevne izletnike niz rijeku, obitelji su koristile vodu za kupanje, a restorani su imali koristi od dolaska posjetitelja. Danas je pristanište pusto. Poduzetnica Jirapad Kanthiyachai nekoć je organizirala izlete splavovima, no kaže da se svi sada plaše onečišćene vode i da više nema turista. Ona u međuvremenu živi od povremenih poslova.

Za budističkog redovnika Mahanikoma u samostanu Phawana Nimit, smještenom blizu rijeke, mirne meditacije više nema. On organizira hodočašća uz Kok, razgovara sa znanstvenicima i neumorno poziva vlade da se napokon pozabave prekograničnim problemom. Iako se u tajlandskoj redovničkoj zajednici politički angažman smatra neuobičajenim, Mahanikoma to ne sprječava da bude aktivan. „Kad je dijete bolesno, roditelji čine sve kako bi mu pomogli“, kaže Mahanikom. Priroda je u budizmu izraz Dharme, prirodnog poretka svijeta koji održava sav život, pojašnjava on. „Ako štitimo vodu i šumu, štitimo vlastiti život i život drugih.“

Mahanikom, koji je i sam pripadnik etničke skupine Šan, više od dvadeset godina zauzima se za prava manjina bez državljanstva. Sada se ovaj 61-godišnjak prije svega bori za zaštitu rijeke od koje žive svi stanovnici uz njezin tok.

Onečišćenje u Mjanmaru

Izvor onečišćenja nalazi se u planinskom području mjanmarske države Shan, gdje se u velikim razmjerima iskopavaju zlato i rijetke zemlje. Zaklada za ljudska prava Shan (SHRF) upozorava da se rudarska eksploatacija sve više širi u šumovita planinska područja. Na satelitskim snimkama vide se rudnici zlata koji se šire, kao i nove pristupne ceste. Posljednjih godina otvorena su, osim toga, i najmanje dva nova rudnika rijetkih zemalja.

Eksploatacija rijetkih zemalja doživljava procvat u Mjanmaru, zemlji obilježenom građanskim ratovima. Od vojnog udara prije pet godina broj rudarskih lokacija u državi Shan, jednoj od 14 administrativnih jedinica u Mjanmaru, porastao je s 12 na 85. Istodobno su etničke milicije proširile svoje teritorijalne pretenzije i koriste prirodna bogatstva za financiranje svoje borbe. Rudnici uz Kok nalaze se na pretežno autonomnom području u Mjanmaru kojim upravlja Ujedinjena vojska mjanmarske države Wa (UWSA). Ta etnička vojska pobunjenika naroda Wa održava bliske gospodarske i kulturne veze s Kinom, s kojom dijeli granicu dugu više od 1000 kilometara.

Rudarsku eksploataciju prije svega potiču kineske tvrtke. Prema Zakladi za ljudska prava Shan, rudnicima uz Kok upravlja kineska državna tvrtka China Investment Mining Company. Ona ne iskapa samo zlato nego i rijetke zemlje, koje su potrebne za tehnologije poput pametnih telefona, električnih automobila i vjetroelektrana.

Kina dominira svjetskim tržištem rijetkih zemalja; ondje se prerađuje oko 90 posto svjetske količine. Mjanmar je jedan od najvažnijih dobavljača tih sirovina. Posebno kada je riječ o teškim rijetkim zemljama, ta je država jugoistočne Azije s udjelom od 10,6 posto na trećem mjestu u svijetu.

Stanovnici smatraju da je Kina odgovorna

Tajlandski opat i borac za zaštitu okoliša Mahanikom stoga smatra da je Kina odgovorna. Peking mora biti svjestan posljedica gospodarskih aktivnosti i uzeti u obzir njihov utjecaj na ljude koji moraju živjeti s posljedicama. „Tko ima gospodarsku korist od neke regije, mora se pobrinuti i za ljude koji moraju živjeti s posljedicama“, ističe.

Taj zahtjev i dalje ima potporu. U srpnju je nekoliko desetaka ekoloških aktivista prosvjedovalo ispred kineskog konzulata u tajlandskom gradu Chiang Maiju. Prosvjed je eskalirao. Došlo je do naguravanja s policijom, pri čemu su dvije osobe ozlijeđene.

Kina je reagirala neodređeno: kinesko veleposlanstvo u Tajlandu priopćilo je tek da su kineske tvrtke u inozemstvu dužne poštovati zakone zemlje domaćina. Istodobno, navodi se dalje, Peking podupire da Tajland i Mjanmar provedu znanstveno i odgovorno istraživanje. Problem bi trebalo riješiti u okviru „prijateljskih konzultacija“, poručeno je iz kineskog veleposlanstva.

Tajland svojim analizama vode upućuje na rudarske aktivnosti u susjednom Mjanmaru. Vojna hunta u Mjanmaru, međutim, odbacuje svaku odgovornost jer, kako tvrdi, nisu izdane nikakve dozvole za rudarsku eksploataciju. Generali koji su izveli državni udar također sumnjaju da je rudarenje uzrok onečišćenja, kako su priopćili Ujedinjenim narodima. Ipak, Tajland i Mjanmar u međuvremenu su se dogovorili o osnivanju zajedničke radne skupine. Vojska pobunjenika naroda Wa, koja u toj regiji faktički ima vlast, zasad šuti o optužbama.

Dok vlade međusobno prebacuju odgovornost jedna na drugu, posljedice onečišćenja sve više mijenjaju život ljudi na tom području i uzrokuju velike troškove. Prema procjenama regionalnog novinskog portala Lanner, jedna godina zastoja na rijeci Kok mogla bi turizmu, poljoprivredi i ribarstvu prouzročiti štetu od oko 34 milijuna eura. Samo turistički sektor bilježi gubitke od oko 20 milijuna eura.

Redovnik Ajarn Mahanikom ipak ističe da najveći gubici nisu financijske prirode: „Najteži je gubitak kulture i stoljetnih običaja koji su neraskidivo povezani s rijekom.“ Gubitak takvog tradicionalnog načina života ne može se, kaže, izraziti brojkama.