Kineska vojska je u ponedjeljak pokrenula najopsežnije manevre oko Tajvana, navodeći da će vježbe s bojevom municijom simulirati blokadu ključnih luka tog ostrva.

Peking tvrdi da je Tajvan kineska teritorija i obećava da će ga „ponovo ujediniti“ s maticom, po potrebi i silom. Kako navodi kineska državna agencija Sinhua, vježbe, pod nazivom „Misija pravde 2025“, predstavljaju „oštro upozorenje protiv separatističkih snaga i spoljnog miješanja“.

Tajvan, koji odbacuje teritorijalne pretenzije Pekinga, pozvao je Kinu „da situaciju ne procijeni pogrešno i ne postane remetilački faktor u regionu“. Osuđujući potez Kinekao „iracionalan“, Ministarstvo odbrane Tajvana saopštilo je da je uspostavilo centar za hitni odgovor i rasporedilo odgovarajuće snage. Kineska vojska nije precizirala koliko će trajati manevri, ali se, sudeći po nazivu, očekuje da traju dva dana i završe se prije početka 2026. godine.

Simuliranje blokade Tajvana

U zvaničnom saopštenju kineska vojska navodi da će više rodova snaga izvoditi vježbe koje okružuju Tajvan „iz blizine, iz različitih pravaca“ kako bi testirali sposobnost zajedničkih operacija.

Ši Ji, portparol Istočne komande kineske vojske, rekao je da će vježba biti fokusirana na spremnost za borbu na moru i u vazduhu, zatvaranje ključnih luka i oblasti, kao i sprovođenje višedimenzionalnog odvraćanja. „To ukazuje na napor da se stekne nadmoć u vazduhu i na moru i presiječe spoljna vojna podrška“, izjavio je Su Cu-jun, istraživač u Institutu za nacionalnu odbranu i bezbjednosna istraživanja u Tajpeju.

Sedmi veliki manevri od 2022.

Ovo su sedme velike kineske vojne vježbe oko Tajvana od 2022, kada je tadašnja predsjednica Predstavničkog doma SAD, Nensi Pelosi, posjetila ostrvo.

Vilijam Jang, viši analitičar za sjeveroistočnu Aziju u Međunarodnoj kriznoj grupi, rekao je da su ovakve vježbe koje simuliraju blokadu Tajvana postale „rutina“. Međutim, Jang upozorava na sve kraći period između najave i početka vježbi: „To pokazuje da Narodnooslobodilačka armija Kine postaje sve sposobnija da brzo rasporedi snage u borbeno spremne pozicije“, rekao je on.

Peking testira odlučnost Vašingtona

Najnoviji kineski potez uslijedio je nekoliko dana nakon što su SAD predstavile paket prodaje oružja Tajvanu vrijedan 11,1 milijardu dolara, što bi, ako Kongres odobri, bio najveći američki ugovor o naoružanju s tim ostrvom. „Testiraju kako će američka vlada reagovati“, rekao je Jang.

Prošle sedmice, kao protest zbog prodaje oružja Tajvanu, Peking je uveo sankcije protiv 20 američkih kompanija povezanih s odbranom i 10 rukovodilaca. Ali Jang kaže da su te sankcije uglavnom „simbolične“ i bez stvarnog efekta.„Zato Peking i dalje osjeća potrebu da izvodi velike vojne vježbe kako bi direktno pokazao svoje nezadovoljstvo“, dodao je on.

Odnosi između dvije najveće svjetske ekonomije bili su izrazito napeti tokom protekle godine, iako su komunikacioni kanali ostali otvoreni.

U novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, objavljenoj početkom decembra, administracija Donalda Trampa naglasila je trgovinsko rivalstvo s Kinom, dok je u najnovijem izvještaju Pentagona Kongresu istaknuto kinesko vojno jačanje i modernizacija u kontekstu mogućih priprema za invaziju na Tajvan.

Pokretanjem ovih vojnih vježbi, Peking bi, prema Jangu, mogao da testira i da li će SAD odgovoriti snažnim mjerama ili zauzeti uzdržaniji pristup kako bi se očuvali uslovi za planiranu posjetu predsjednika Donalda Trampa Kini naredne godine. U novembru je Tramp rekao da je pristao da posjeti Peking u aprilu 2026. i pozvao kineskog predsjednika Si Đinpinga u državnu posjetu SAD kasnije naredne godine.

Spor s Japanom dodatno podgrijava tenzije

Kineska najava vježbi uslijedila je i nakon što je Peking izrazio nezadovoljstvo izjavama nove japanske nacionalističke premijerke Sanae Takači, koja je sugerisala da bi japanska vojska mogla da se uključi ukoliko Kina preduzme akciju protiv Tajvana. Tenzije između dvije zemlje od tada su naglo porasle: Peking zahtijeva povlačenje izjave, dok Tokio ostaje pri njenoj suštini.

Istovremeno, kineski lider Si Đinping je posljednjih godina sproveo veliku čistku među visokim vojnim zvaničnicima. Nedavni izvještaji ukazuju i na to da bi ministar odbrane Dong Đun mogao biti pod istragom, iako to nije zvanično potvrđeno.

Su, vojni analitičar iz Tajpeja, smatra da su izjave Takači i unutrašnja borba za moć unutar kineske vojske mogle da podstaknu „ishitrenu“ najavu vojnih vježbi oko Tajvana.

Spor oko budžeta razotkriva raskol na Tajvanu

Još jedan faktor je aktuelna politička situacija na Tajvanu, gdje je predsjednik iz vladajuće partije, dok parlament kontrolišu opozicione stranke koje zagovaraju bliže ekonomske veze s Pekingom. U takvom okruženju, više političkih inicijativa naišlo je na prepreke u zakonodavnom procesu.

Prošlog mjeseca predsjednik Tajvana Laj Ćing-te predstavio je plan da se tokom osam godina uloži dodatnih 40 milijardi dolara u poseban odbrambeni budžet. Međutim, to je blokirala opozicija koja kontroliše parlament. „Mislim da je Peking primijetio i ovaj raskol, koji mu omogućava da nastavi da vrši uticaj“, rekao je Jang za DW.

„Kroz ovu veliku vojnu vježbu, kineske vlasti vjerovatno se nadaju da će opozicione stranke na Tajvanu pojačati kritike na račun Laja, a da će istovremeno, koristeći svoju većinu u parlamentu, nastaviti da blokiraju napore njegove administracije da usvoji odbrambeni budžet.“