Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, prošle je sedmice doveo u pitanje postojanje sopstvene zemlje. "Politička kriza će prestati kada nestane Bosne i Hercegovine", izjavio je Dodik nakon susreta sa srpskim nacionalistima, piše berlinski list Tageszeitung citirajući Euronews od 21. februara.

"Kada član najvišeg tijela bh.države saopšti kako želi uništiti državu koju predstavlja je do sada neviđen akt u Evropi. Ali da je on u tome naišao na podršku predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića pokazuje da Dodikova pozicija nije samo retorika", konstatuje novinar TAZ-a Erich Rathfelder.

On pojašnjava kako su se "Dodik i Čović udružili i 13. februara postavili ultimatum". Dodik traži od Ustavnog suda BiH da u roku od 60 dana povuče odluku po kojoj je poljoprivredno zemljište vlasništvo države BiH, a ne entiteta. On želi da vlasništvo prenese na Republiku Srpsku. Dodiku, piše dalje TAZ,  "smeta i nezavisnost Ustavnog suda a prije svega prisustvo stranih sudija. U Ustavnom sudu pored 6 lokalnih sudija - iz svakog naroda po dva - djeluje i troje međunarodnih sudaca koji dolaze iz Suda za ljudska prava u Strazburu. Oni, kako kaže Dodik, moraju nestati".

Privatizirati zemljište i izvući profit za svoju nacionalističku kliku

Ali, ne radi se samo o kontroli pravosuđa, konstatuje berlinski list i citira opozicionog političara iz Beograda Čedu Jovanovića, koji je za list Bosna Daily izjavio da je to samo "manevar Dodika kako bi mogao privatizirati zemljište i iz toga izvući profit za svoju vladajuću nacionalističku kliku".

TAZ potom pojašnjava šta navodi Dragana Čovića da sarađuje sa Dodikom: "Vođa Hrvata želi promjenu Izbornog zakona u Federaciji BiH, jer mu smeta što u ovom entitetu i Nehrvati mogu da biraju hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Na taj način je izabran sadašnji hrvatski član Predsjedništva Željko Komšić, koji nije nacionalista, već hrvatski političar lijevog političkog spektra i sa jakim vezama sa civilnim društvom. Čović međutim želi apsolutnu kontrolu nad Hrvatima u BiH. Ujedno teži i teritorijalnoj podjeli entiteta Federacije BiH i stvaranju trećeg entiteta u koji bi bili uključeni kantoni sa hrvatskom većinom".

Čović posjetio Moskvu prošle sedmice

Dodik je Čoviću u februaru dao podršku za taj plan, ističe se dalje u članku TAZ-a. "Oba političara imaju jake veze sa Rusijom. Čović je prošle sedmice posjetio Moskvu. Istovremeno su u Republici Srpskoj aktivni ruski vojni savjetnici. Predsjednik Putin bi po potrebi mogao usijati konflikt u BiH."

Ovakav razvoj situacije budi otpor zapadnih sila. "Američki ambasador u BiH Eric Nelson rekao je Dodiku da su granice i teritorijalni integritet BiH  zacrtani u Dejtonskom sporazumu. Politika EU je preslaba, žali se bivši visoki predstavnik u BiH Christian Schwarz-Schilling. On traži od Brisela da se jasno pozicionira."

Sve to je kod stanovništva BiH izazvalo strah od novog rata. "Šef diplomatije BiH  90-tih Haris Silajdžić izjavio je nedavno za TAZ da se stavovi Dodika i Čovića podudaraju sa ratnim ciljevima nacionalista. Većini ljudi u BiH je jasno da Dodik ima dugoročnu strategiju. za nacionaliste u Srbiji pa i u Hrvatskoj multinacionalna BiH odavno nema osnovu za postojanje", zaključuje se u članku lista TAZ.

 

Priredila: Jasmina Rose

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android