„Prestanite sa eskalacijom ovog radikalizma jednom za svagda", pozvao je španski premijer Marijano Rahoj demonstrante i zvaničnike u Kataloniji. „Još nije kasno da se izbjegnu veći problemi." Dok je to govorio, u srijedu uveče sve do ranih jutarnjih sati u četvrtak stotine demonstranata blokirale su zgradu regionalnog potpredsjedništva u Barseloni kako bi tamo zatočili policajce koji su vršili racije.

Uhapšeno je 14 zvaničnika Katalonije nakon insistiranja regionalnih vlasti da 1. oktobra održe referendum o nezavisnosti uprkos protivljenju Madrida i odluci Ustavnog suda. Saopšteno je i da je policija zaplijenila nešto manje od deset miliona glasačkih listića.

Vodeći listovi El Pais i El Mundo ocjenjuju da je Madrid zadao veliki udarac organizaciji glasanja. Među uhapšenima je i Žozep Marija Hove, potpredsjednik regionalne katalonske vlade. Visoki sud Katalonije je saopštio da su on i drugi visoki zvaničnici uhapšeni na osnovu istrage koja je počela još u februaru. Neimenovani izvor iz suda tvrdi da im se na teret stavlja da su ukrali i za potrebe separatista zloupotrebili povjerljive podatke o španskim građanima.

Pregovori sve dalje

„Španska vlada je postala sramota za demokratiju", rekao je Karles Pudžemon, šef katalonske vlade. „Nećemo se vraćati u mračna vremena." On je optužio Madrid da uvodi de fakto vanredno stanje kako bi spriječio održavanje referenduma.

Prema izvještajima medija, na protestima su se pojavile prve naznake nasilja nakon što su nedjeljama demonstracije bile masovne, ali mirne. Nepoznati počinioci su ciglom oštetili vrata prostorija katalonskih Socijalista, koji su protiv otcjepljenja od Španije. Protesta za nezavisnost Katalonije bilo je u drugim gradovima regiona, kao i u Madridu. „Ovdje smo više zbog ponosa nego zbog nezavisnosti", rekao je 23-godišnji Mark iz Barselone. „Ako ne dobijemo nezavisnost danas, dobićemo sutra ili prekosutra."

„Naravno, mogu se oduzeti izborni listići, mogu se zatočiti gradonačelnici koji učestvuju u referendumu, ali regionalna vlada neće odustati i poslije nekog vremena ponovo će planirati referendum", komentariše Ginter Majhold, stručnjak za Španiju iz berlinske Fondacije za nauku i politiku. On je za radio Dojčlandfunk rekao da „Španija ulazi u konstelaciju u kojoj su rješenja pregovorima sve manje vjerovatna" iako samo ona mogu da pomognu.

Nacionalizam jača

Majhold podsjeća da prema španskom Ustavu vlasti u Madridu mogu obavezati regionalne vlasti da sprovode određene odluke i tako dokinuti svaku autonomiju. To su, ocjenjuje Majhold, povoljni uslovi za cvjetanje katalonskog nacionalizma. „U katalonskoj vladi su spojene raznorodne radikalne snage koje pokušavaju da politički prisvoje i iskoriste ovaj nacionalizam. Ponašanje španskog premijera Rahoja im ide u prilog jer on ne daje ni naznaku da želi da pregovara. Na kraju Katalonija ima određene argumente, recimo u pogledu finansijskog uređenja gdje je susjedna Baskija mnogo bolje tretirana."

Ankete pokazuju da su Katalonci žestoko podijeljeni po pitanju nezavisnosti, ali da ubjedljiva većina želi da se referendum održi. Prema anketi iz jula, 49,4 odsto Katalonaca je protiv nezavisnosti, a 41,1 za nezavisnost. Centralne vlasti u Madridu ukazuju da Ustav ne predviđa mogućnost otcjepljenja i da samo centralna Vlada ima pravo da raspisuje referendume.

nr/afp/dpa/dlf