Plan eksproprijacije za potrebe novog rudnika Ugljevik Istok 2 obuhvata mjesne zajednice Ugljevik selo, Stari Ugljevik, te dijelove povratničkih mjesnih zajednica Janjari, Atmačići, Glinje i Srednja Trnova. Da li će mještani sačuvati svoja imanja ili će već 2015. godine 2.760 hektara zemljišta pripasti kompaniji "Comsar Energy RS", u kojoj deset odsto vlasničkog udjela ima Vlada RS, a devedeset odsto ruski biznismen Rašid Serdarov?

Gdje da nastavimo život?

"Ovdje nikad, pa ni sad, nije pronađen ugalj, ali sad valjda žele naša imanja za odlaganje jalovine (zemlja koja se ukloni sa naslaga uglja, op.a.). Obuhvataju previše i nepotrebno, pa se čini da se neke stvari namjerno rade. Imam porodicu, imam kuću, stoku i 20 dunuma zemlje. Mi smo se ovdje vratili nakon 2000. godine. Vratio sam se, obnovio imanje i neću više nikuda da idem. Pare nisu važne jer, ako nam uzmu imanja, gdje da idem, gdje da radim i nastavim život?", pita Mirsad Valjevac, mještanin sela Janjari. Ovo selo bit će prepolovljeno ukoliko se eksproprijacija uradi.

Valjevac je jedan od 500 potpisnika peticije i prigovora upućenih načelniku opštine Ugljevik Vasiliju Periću (SDS) i Vladi RS. Povratnici su jedinstveni u namjeri da sačuvaju sela u kojima živi oko 2.600 ljudi. Vahid Hadžić, stanovnik Srednje Trnove, kaže da bi njegovo selo ostalo bez najbolje zemlje. "Upotrijebićemo sva zakonski dozvoljena sredstva uz pomoć stručnjaka rudarske i pravne struke. Po zanimanju sam mašinski tehničar, ali posla nema. Živim od poljoprivrede, kao i stanovnici ova četiri sela. Ako budemo morali napuštati svoj zavičaj, niko do sada nije rekao gdje ćemo se preseliti, od čega ćemo živjeti, tako da nam je ovo jedini put. Ostati tu gdje jesmo", kaže Hadžić.

Vratiti se u okvire struke

Senija Bubić, članica Glavnog odbora SDA, u Atmačićima ima roditeljsku kuću i imanje. Planom eksproprijacije obuhvaćeno je cijelo selo i sva imovina. Kaže da poznaje suštinu ovog problema koji se, tvrdi, može riješiti zakonskim putem.

"Sve bi počelo već 2015. godine i ako bageri uđu na ove prostore, sve je gotovo. Plan eksproprijacije je preširok. Izvorna istraživanja iz 80-ih godina prošloga vijeka nikada nisu obuhvatala ovo područje. Potrebno je eksproprisati manje od 1.000 hektara, a koncesija obuhvata oko 2.500 hektara. U ovoj novoj dokumentaciji nedostaje skoro sve što zakon podrazumijeva. Želimo to vratiti u okvire koje traži struka i koji su normalni. Očekujemo odgovor Vlade RS na naš prigovor i pokušat ćemo da postignemo što je više moguće u ovakvoj situaciji", kaže Senija Bubić.

Korektan odnos načelnika opštine Ugljevik

"Ukoliko bi se stanovnicima ovih mjesnih zajednica izuzelo zemljište, to bi bio veliki problem. Mještani bi ostali bez posla i egzistencije jer se uglavnom bave poljoprivredom. Neophodno je voditi računa o prioritetnom zapošljavanju ljudi čije zemljište bude eksproprisano. Inače, u narednom periodu trebalo bi, putem zakonskih propisa, na nivou BiH i entiteta definisati oblast zapošljavanja i zastupljenost stanovništva u državnim preduzećima i institucijama", izjavio je načelnik opštine Ugljevik, Vasilije Perić.

Povratnici kažu da načelnik ima korektan odnos prema ovom problemu, ali da nema veliki uticaj na realizaciju zacrtanih planova. Tvrde da mnogo toga nije urađeno po procedurama, te da zagovornike eksproprijacije nije briga kako će se sve odraziti na lokalnu zajednicu. Ističu da je sve u rukama Vlade RS, ali da niko i ne pominje prioritetno zapošljavanje. No, kako stvari stoje sa zapošljavanjem, govori primjer porodice iz Starog Ugljevika, zaselak Jablani.

Pet puta se selili

Mara i Božidar Tomić iz Jablana u svom životu pet puta su se selili zbog širenja rudnika postojeće termoelektrane Ugljevik 1. Stari Ugljevik odavno je pust, a stari, kao i novi planovi eksproprijacije obuhvataju i Jablane.

"Ako se ponovo budemo selili, to će mi biti šesti put. Mnoga imanja oko nas odavno su isplaćena, ali su ljudi dobili posao. Mi živimo isključivo od poljoprivrede, ali sad ne znam gdje ćemo dalje", kaže Božidar Tomić (75). Njemu je penzija od 460 KM prije nekoliko godina smanjena na 200 KM. Mara kaže da je teško živjeti od takve penzije i ono malo prinosa što ova škrta zemlja da.

Njihov sin Milan je demobilizirani borac Vojske RS. Neoženjen je i nema posao. Tvrdi da se u postojećoj termoelektrani i rudniku zapošljava po stranačkoj liniji (SNSD), ali da je i tim putem teško doći do posla jer je premalo radnih mjesta. Upoznat je sa aktuelnim planovima.

"Od nekih porodica već su tražili 100 dunuma za mašinski park, ali se nisu mogli dogovoriti oko cijene. Mnogi domaćini misle da je premalo 2,5 KM za m2 zemljišta i 500 KM za m2 kuće. Ljudi nisu radi da idu odavde, naročito pod ovakvim uslovima. Niko ništa ne govori od čega bismo živjeli, gdje bismo živjeli. Sad pominju da se možda neće ni raditi eksproprijacija, da je žila duboko, da se ne bi isplatilo. Ali, ako stane Komsar, kasnije će se svakako postojeći rudnik proširivati", kaže za Deutsche Welle Milan Tomić.

Kolonijalno zaposjedanje

U septembru prošle godine premijerka RS Željka Cvijanović je izjavila: "Investitor Rašid Serdarov je ulažući u izgradnju bloka tri Termoelektrane Ugljevik započeo veliki investicijski ciklus čija je vrijednost 750 miliona eura. Započeli su pripremni radovi na TE Ugljevik i investitor je, prema našim informacijama, uložio više od 50 miliona eura i nastaviće da ispunjava predviđeni plan. Ova investicija nikako ne ugrožava postojeću termoelektranu Ugljevik. Novi objekat (Ugljevik 3, op.a.) će omogućiti upošljavanje od nekoliko stotina do 1.000 ljudi i cijenim ovaj veliki investicioni poduhvat gospodina Serdarova, koji je najveći privatni investitor u RS."

Međutim, profesor Aleksa Milojević, direktor Ekonomskog instituta u Bijeljini, tvrdi da se radi o kolonijalnom zaposjedanju prirodnih bogatstava. Prve štete osjetili bi mještani okolnih sela, a potom cijela RS. On ne vjeruje da će se izgraditi termoelektrana Ugljevik 3, snage 600 MW, dvostruko snažnija od postojeće termoelektrane Ugljevik 1.

"Da se htjelo graditi, nastavila bi se sa Slovencima izgradnja TE Ugljevik 2, koja je prije rata započeta. Međutim, ova vlast se zalaže za najnepovoljniji oblik stranog investiranja koji umjesto koristi donosi samo ogromne štete. I tu je upravo suština ove organizovane prevare. Nije cilj izgradnja posebne privatne termoelektrane sa posebnim rudnikom", kaže profesor Milojević i dodaje: "Cilj je sasvim drugi. Potrebno je ekonomski uništiti postojeću termoelektranu prije isteka njenog tehnološkog vijeka. Nakon toga preuzeo bi se postojeći rudnik kao prvi korak u preuzimanju cijele Elektroprivrede RS. To je osnovni cilj kojem se teži i koji se uporno ostvaruje uz pomoć domaće vlasti."

Autor: Emir Musli

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić