1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Terorizam u Evropi: Makron traži čvrstu ruku

11. novembar 2020

Godinama su priče slične: kako spriječiti potencijalne teroriste da uđu u Evropsku uniju i kako zaustaviti radikalizaciju dijela mladih muslimana rođenih u EU? Sada Makron najavljuje oštrije mjere i traži pomoć kolega.

Foto: Thomas Padilla/MAXPPP/dpa/picture alliance

Šefova država i Vlada Evropske unije obavezali su se u utorak (10.11.) na sastanku sa francuskim predsjednikom na brze mjere u borbi protiv terorizma. Radi se o kontrolama na spoljnim granicama EU i na internetu.

Predsjednik Emanuel Makron podsjeća na najsmrtonosniji napad u Evropi, kako bi dodao težinu riječima koje izgovara. U petak će se obilježavati godišnjica krvavog pira u pariškom klubu Bataklan iz novembra 2015. kada je poginulo 130 ljudi.

Od tada se Francuska praktično nije smirivala. Najnovija serija napada u Parizu, Nici i Beču povod je da Makron ponovo traži drastične mjere u okviru EU.

Policija na ulicama Beča nakon nedavnog terorističkog napadaFoto: Matthias Schrader/AP Photo/picture alliance

Francuski predsjednik primjećuje više slabih tačaka u evropskoj borbi protiv terorizma – prije svega porozne spoljne granice. Napadač iz Nice je samo nekoliko dana ranije doputovao u Francusku iz Italije preko otvorene šengenske granice, a nedugo prije toga je kao ilegalni migrant stigao iz Tunisa preko sredozemne rute.

Evropski lideri već godinama traže da se taj put ka Evropi zatvori, da se ojača evropska granična agencija Fronteks i efikasnije bori protiv krijumčara ljudi. O svemu tome se mnogo puta diskutovalo, ali bez mnogo uspjeha.

Sada francuski predsednik želi „dubinsku“ reformu šengenskih pravila koja bi i dalje omogućavala otvoreni saobraćaj u okviru EU. Francuska je već najavila da će udvostručiti broj graničnih službenika i pojačati kontrole.

Briga za otvorene granice

Holandski premijer Mark Rute rekao je da „brine“ za budućnost Šengena. Njemačka kancelarka Angela Merkelumirivala je riječima da svi žele da očuvaju slobodu putovanja - ta sloboda putovanja služi i nesmetanom prometu roba – ali da se konačno mora primijeniti ono što je odavno dogovoreno.

Naime, sistem exit-entry kojim bi na spoljnim granicama bili registrovani svi ulasci i izlasci iz Evropske unije. Osim toga, kako je rekla Merkel, ponešto se može postići i policijskim kontrolama koje pojedine države ne bi sprovodile na unutrašnjim granicama, već nekoliko kilometara unutar svoje teritorije.

Predsjednik Makron je kritikovao što se pravo na azil redovno redovno „zloupotrebljava". Time je vjerovatno mislio na prelako putovanje napadača iz Nice ka EU.

Slične optužbe sežu do 2015. godine, kada je počela velika izbjeglička kriza, ali se od tada malo toga promijenilo. Iako su prije svega istočnoevropske članice EU podigle granične ograde, čini se da je srednjomorska ruta i dalje slaba tačka.

Šefovi država i Vlada ponovo su pokazali privrženost boljoj saradnji policija i tajnih službi.

No, od toga ima malo vajde ukoliko, kao u slučaju iz Beča, slovačke kolege obavijeste Austrijance da je potonji napadač pokušao da kupi municiju, a u Beču na to niko ne reaguje. Ipak, Interpol bi trebalo da bude ojačan, a razmjena informacija u okviru EU poboljšana.

Perspektiva za omladinu

Angela Merkel traži ukupan društveni angažman, moguće jer vidi opasnost u previše strogim sloganima. „Ne radi se ovdje o sukobu islama i hrišćanstva“, ali naš demokratski model društva mora da se suoči sa terorističkim i antidemokratskim stavovima, rekla je Merkel. U to spada koordinacija borbe protiv terorizma i sa islamskim zemalja, dodala je.

Šefica Evropske komisije traži prevenciju i više perspektive za omladinu. Mladi su, kako se navodi, manje podložni radikalizaciji ukoliko imaju više šansi u društvu. Krajem mjeseca zato Ursula fon der Lajen želi da predstavi „Akcioni plan za integraciju".

Kao mogući uzor često se pominje holandski model „deradikalizacije“ u kojem policajci, socijalni radnici i drugi stručnjaci zajednički rade kako bi odvratili mlade ljude od nasilja i mržnje protiv zapadnog načina života.

Ali, radi se i o strožim pravilima. Zvanični Pariz namjerava da zabrani dolazak muslimanskih propovednika iz inostranstva – imami će ubuduće morati da se obrazuju u samoj Francuskoj. Boljim kontrolama u džamijama i organizacijama islamskog usmjerenja – i kontrolom njihovog finansiranja – Francuska želi ograničiti radikalne svjetonazore i utjecaj ekstremista na omladinu.

U Austriji su početkom sedmice sprovedene velike racije u džamijama i organizacijama jer očito kancelar Sebastijan Kurc želi da pokaže čvrstu ruku. Kurc je upozorio na opasnost koja prijeti od takozvanih foreign fighters, ranijih boraca Islamske države koji se vraćaju iz Sirije i Iraka - hiljade takvih sjede u zatvorima širom EU.

Austrijski kancelar ih je nazvao „tempiranim bombama“ jer će za nekoliko godina izaći iz zatvora. Kurc je tražio oštrije zakone.

Albanska djeca u kampovima ISIS-a

02:38

This browser does not support the video element.

Upravo je napadač iz Beča albanskog porekla Kujtim F. pokušavao da se priključi "Islamskoj državi”, ali su ga u tome 2018. u posljednjem trenutku spriječile turske službe. On je prije godinu dana u Austriji prevremeno pušten iz zatvora.

Borba počinje na internetu

Bolja kontrola radikalnih i islamističkih svjetonazora na internetu, uključujući i prijetnje i fatve koje se tamo postavljaju, već godinama je na agendi EU. Stručnjaci vjeruju da se upravo omladina sve više radikalizuje na mreži, a sve manje u ličnom kontaktu.

Šefica Evropske komisije Fon der Lajen želi da se primijeni prijedlog iz 2018. godine za „borbu protiv ilegalnih sadržaja“ i da velike internet-platforme „preuzmu odgovornost“. To znači da platforme moraju da reaguju čim ima indicija da se na njihovim mrežama pojavljuju opasni sadržaji. Pri tome važi pravilo, rekla je Fon der Lajen, „što veća platforma, to veća odgovornost“.

Osim toga se diskutuje da se ukine zaključavanje (šifrovanje) komunikacije kod određenih čet-programa. Ta ideja je izazvala dosta pažnje, ali teško da će naići na širu podršku - reakcije boraca za zaštitu podataka su oštre.

Njemačko predsjedavanje EU dalo je oprezan predlog koji predviđa tek dijalog sa industrijom softvera o mogućim rješenjima.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preskoči naredno područje Više o ovoj temi