1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Tko traži smijeh, taj će ga i naći

Julia Vergin
1. maj 2019

Mislite da se nemate čemu smijati? Šteta, jer humor i po najnovijoj studiji čini čovjeka sretnim. Ako još mislite da nema ničeg smiješnog, možda trebate bolje – i drugačije pogledati oko sebe.

Katze
Foto: picture-alliance/AP Photo

Tijelo i psiha su tijesno povezane jedna s drugom. Ako još netko sumnja u ono što je pisao i tvrdio Sigmund Freud prije čitavog stoljeća, onda je tu i najnovija američka znanstvena studija o toj povezanosti. Stara je mudrost da su ljudi sa smiješkom na licu sretniji od mrgodnih. Što izražavamo licem, to ima učinaka i na naše osjećaje.

Ali to sa smiješkom i smijehom je priča za sebe. Ako ujutro prvo vidim nateknutu i zgužvanu verziju samog sebe u zrcalu, na putu na posao zapadnem u najduži zastoj u svemiru i kad opet dođem kući shvatim da nisam ponio ključeve i da ne mogu unutra – čemu se zaboga još mogu smješkati?

Kareen Seidler, glasnogovornica i znanstvena suradnica Njemačkog instituta za humor (da, to stvarno postoji!) je uvjerena: „Tko traži humor, taj će ga i naći." Po potrebi, ona i njene kolege će pomoći treningom i poukom.

Foto: picture alliance/chromorange/BilderBox

Smijeh je baš uvijek dobar

Socijalna pedagogica Eva Ullman je osnovala taj institut 2005. u Leipzigu. Seidler nam objašnjava kako se oni bave humorom u međuljudskoj komunikaciji i kako se on može koristiti u svakodnevnici i na poslu.

Humor je sposobnost i spremnost vedro i opušteno reagirati na određene stvari, tako piše u rječniku. U razvoju te sposobnosti pomaže momčad Eve Ullman i njenog instituta. „Naš je cilj humorom oblikovati svakodnevnicu sa manje trzavica", kaže nam Kareen Seidler. „Ima situacija u kojima se humor čini potpuno neprimjeran", objašnjava. Na primjer teška bolest ili smrt. Ali to nije točno: u projektu tog instituta „Liječnik sa humorom" se vidi da je čak i u najtežim situacijama to itekako pomaže.

Jer humor pomaže ljudima koji rade i u palijativnoj medicini i koji svaki dan gledaju ljude koji umiru – to im je često jedina pomoć da sami ne polude. Humor je svojevrsna „profilaksa protiv burnout-a" i „kognitivni antioksidant". Čak i umirućima humor može pomoći uopće podnijeti užasnu situaciju u kojoj su se našli.

A ako i ljudi koji gledaju smrti u oči još nađu snage za smijeh i humor, onda to valjda može pomoći i nama u svakodnevnici. „Pozitivna promjena značenja" je termin kojeg koristi Seidler.

Tek promijeniti očište

Doživjeti okolinu vedro zapravo znači tek malo promijeniti očište: čak i ako stojim u zastoju dovoljno je malo razmisliti kamo se to žurim? I zašto se uopće žurim? Već tako se uspori čitava moja srdžba. A ako shvatim da nemam ključeva mog doma, možda je to konačno prilika da isprobam ono što stalno gledam na televiziji: kako se vrata mogu otvoriti sa kreditnom karticom? (Europska u pravilu – ne mogu, ali kartica će svakako omogućiti pozvati bravara).

Recept je zapravo posve jednostavan: u srdžbi mislimo samo na jedno, na našu srdžbu. „Humor omogućava promjenu perspektive", kaže nam članica Instituta.

Ali to se treba vježbati. Za početak pomaže i sjećanje na protekle nervoze i ljutnje. Mnogo je lakše smijati se onome što je već iza nama – jer ponekad je to doista i bilo smiješno. Treba samo otvoriti oči. Pomaže i sjetiti se nečeg šaljivog iz prošlosti. Ili se pitati, što bi u mojoj situaciji napravili Mujo i Haso?

Sve to trenira naše mišiće za smijanje. A tako i svakodnevnica postaje ne samo lakša, nego i mi postajemo zdraviji.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android