Otkopavanje masovne grobnice u Tomašici počelo je pred sam kraj izvođenja dokaza tužilaca na suđenju Ratku Mladiću, pa oni nisu imali mogućnosti da činjenice o njoj unesu u tužbu i svoj postupak. Mogli su jedino da obavijeste sudijsko vijeće da će podnijeti zahtjev za ponovno otvaranje svog dokaznog postupka čim se upoznaju sa svim detaljima slučaja Tomašica. Tako je i bilo.

Tužioci su se prije svega uvjerili da su činjenice o Tomašici nezaobilazna dopuna dokaza koje su izveli u svom postupku, završenom u februaru prošle godine, i podnijeli su zahtjev za ponovnim otvaranjem dokaznog postupka tužilaštva. U zahtjevu se ističe da je masovna grobnica Tomašica nastala 1992. godine, u vrijeme progona Bošnjaka i Hrvata na području Prijedora, i da se njeno postojanje može dovesti u vezu sa nizom zločina već navedenih u optužnici protiv Ratka Mladića, kao što su masakr u Kozarcu i još desetak sela i zaselaka tog kraja, streljanjem na fudbalskom stadionu u Ljubiji, te likvidacijama u logorima Keraterm i Omarska.

Opština u kojoj su zločini dosegli razmjere genocida

Prijedor je i u prvobitnoj optužnici protiv Mladića naveden kao jedna od šest opština u kojoj su 1992. godine progoni Bošnjaka i Hrvata dosegli razmjere genocida. Tomašica, kako su istakli tužioci u svom zahtjevu, ključni je dokaz za sve ono što su već utvrdili.

U oktobru prošle godine sudijsko vijeće je odobrilo njihov zahtjev i predvidjelo da se dokazni postupak o Tomašici otvori u junu. Suđenje je prekinuto prije mjesec dana, kako bi se Mladićevoj odbrani, koju zastupaju trojica advokata - Branko Lukić, Miodrag Stojanović i Dragan Ivetić – omogućilo da se pripreme za dodatno izvođenje dokaza tužilaštva, koji je počeo ove sedmice.

Od ponedjeljka do danas svjedočila su četiri od predviđenih 13 svjedoka. Prva dvojica su dali iskaze pod strogim mjerama zaštite identiteta, lika i glasa. Na osnovu onog što je rekao tužilac prvi svjedok je govorio o prikupljanju i transportu ubijenih, a drugi o pokopu tijela u masovnu grobnicu, ali i jedan i drugi su svjedočili na zatvorenim sjednicama i ni riječi o onom što su rekli nije dospjelo u javnost. Može se samo pretpostaviti da su RM-382 i RM-383 učestvovali u dopremanju tijela ubijenih sa mjesta smaknuća u zajedničku grobnicu.

Mnogo više podataka o Tomašici dao je Ijen (Ian) Hanson, forenzički arheolog iz Velike Britanije. On je u ime Međunarodne komisije za nestale osobe prisustvovao ekshumacijama leševa iz masovne grobnice Tomašica (ICMP) od 4. septembra do 20. decembra 2013. godine.

Tomašica je u sastavu rudnika gvožđa Ljubija, pa su za pokapanje korišćeni napušteni podzemni kopovi. Tu su, po svjedočenju britanskog forenzičara, pronadjeni posmrtni ostaci 400 ubijenih, ali samo 275 cjelovitih leševa. Ostali nalazi su dijelovi kostura.

Jakarina Kosa sekundarna grobnica

Ta činjenica potvrđuje da su tijela i dijelovi tijela koji su još 2001. pronađeni u masovnoj grobnici Jakarina Kosa, prethodno bili pokopani u Tomašici. Do takvog zaključka se došlo forenzičnim upoređivanjem posmrtnih ostataka otkrivenih u dvije grobnice. Proizišlo je da je Jakarina Kosa, iz koje je, prema svjedočenju Ijena Hansona, iskopano i "kompletirano" 298 tijela, u stvari sekundarna grobnica. Dakle, i prije Srebrenice, formirane su sekundarne grobnice, vjerovatno s istim ciljem prikrivanja zločina, ali taj posao u prijedorskom kraju nije do kraja obavljen. Ipak, taj metod je, makar i privremeno, postigao svoj cilj: sve do 2002. godine o toj masovnoj grobnici se ništa u javnosti nije znalo. Te godine je na osnovu nekih indicija i na inicijativu haškog tužilaštva sondiran teren, ali nedovoljno duboko, pa nije otkriveno ništa. Onda je između 2004. i 2006. godine pronađen izvjestan broj leševa, da bi tek 2013, više od dvije decenije nakon zločina u prijedorskom kraju, istina izišla na vidjelo.

Na osnovu Hansonovog svjedočenja Tomašica je prvobitno, prije premještenja tijela u Jakarinu Kosu, bila grobnica za više od 700 ubijenih Prijedorčana. Kao takva Tomašica je najmasovnija od svih grobnica koje su ostale poslije rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.

Posmrtni ostaci preko 400 osoba u Tomašici i 300 u Jakarinoj Kosi, način na koji su lišene života i kako je organizovano njihovo pokapanje, po konstataciji tužilaca, potvrđuju "planiranu, sistematsku i masovnu prirodu ubijanja" u regionu Prijedora. Sva tijela i u jednoj i u drugoj grobnici bila su u civilnoj odjeći. Na njima nije bilo dijelova uniformi ili bilo čega što bi ukazivalo da su žrtve bili vojnici. Tomašica je, prema tužilaštvu, novi dokaz o zločinima genocidnih razmjera za koje se tereti Mladić kao učesnik u udruženom žločinačkom poduhvatu, čiji je cilj bio da se Bošnjaci i Hrvati trajno uklone sa onih područja BiH koja su proglašena srpskim.

Mladić se "odrekao prava da bude prisutan u sudnici"

Pred kraj današnjeg zasjedanja, kojem nije prisustvovao sâm optuženi Ratko Mladić, pošto se "odrekao prava da bude prisutan u sudnici" (formulacija iz propisa Tribunala), tužioci su počeli da ispituju i četvrtog svjedoka, eksperta za balistiku Brunu Franjića, koji je sačinio izvještaj o puščanim čaurama i mecima koji su pronađeni uz tijela žrtava.

U svom dodatnom dokaznom postupku, koji treba da se završi do sudske pauze, čiji je početak predviđen za 22. juli, tužioci će izvesti još devet svjedoka i vještaka. Poslije sudske ljetnje pauze, Mladićeva odbrana nastaviće svoj dokazni postupak. Do sada njegovi branioci su izveli polovinu od 300 najavljenih svjedoka.