Afera u vezi sa Trampom i tajnim službama izazvala je uzrujanost - i u Njemačkoj. Parlamentarci bi željeli da znaju koliko su još sigurni tajni izvori, ako se uzme u obzir da američki predsjednik dokumente od povjerenja jedne inostrane tajne službe olako proslijeđuje trećoj strani.

Tako je Tramp, prema medijskim napisima, u želji da osujeti istragu koju FBI vodi o njegovim kontaktima s Moskvom, proslijedio tajne dokumente jedne inostrane tajne službe ruskom ministru spoljnih poslova Sergeju Lavrovu. I to očigledno bez prethodnih konsultacija sa izraelskom tajnom službom, koja je, ako je suditi prema medijskim informacijama, time bila direktno pogođena. Da li onda tako i informacije njemačke tajne službe BND prelaze preko pulta u Vašingtonu i odlaze u ruke sumnjivih partnera?

Političar Zelenih Hans-Kristijan Štrebele, član parlamentarnog kontrolnog gremija za njemačke tajne službe, oštro je kritikovao američkog predsjednika. On je za Dojčlandfunk rekao da Tramp nogama gazi po povjerljivim izvorima inostranih tajnih službi i ne poštuje etablirana pravila. Zbog toga bi trebalo da snosi posljedice, kazao je Štrebele, misleći pri tom da bi Vlada Njemačke trebala da reaguje.

Vlada pak, prema sopstvenoj izjavi, ne vidi razlog za akutno djelovanje. Takođe i na ciljano pitanje novinara da li su time pogođene i tajne informacije njemačkih službi, portparol vlade nije odgovorio. Štefan Zajbert je samo rekao da u ovom konkretnom slučaju samo parlamentarni kontrolni gremijum za tajne službe ima pravo da o tome sazna više.

Mora li Njemačka da i dalje prosljeđuje informacije?

Bez obzira na aktuelne optužbe na račun američkog predsjednika, u njemačkom je interesu da i dalje dijeli saznanja tajnih službi sa partnerskim zemljama kao što je SAD, kazao je Zajbert. "Dobra saradnja tajnih službi je značajan preduslov za efektivnu borbu protiv međunarodnog terorizma."

Dobar poznavalac rada tajnih službi, Florian Pajl je u izjavi za ARD samo potkrijepio ove argumente. "Kada je riječ o dobijanju informacija njemački BND se još uvijek, posebno u tehničkoj oblasti, snažno oslanja na američke tajne službe." Zbog toga se, kaže on, konfrontacija u ovom slučaju isključuje.

To bi doduše u pojedinačnim slučajevima moglo da znači da se ubuduće veoma povjerljive informacije ne bi odmah prosljeđivale. No, to ne bi ništa promijenilo u generalnoj razmijeni podataka između američkih i njemačkih tajnih službi, kaže Pajl. "Zbog toga su veze sa Amerikom više nego važne, posebno jer BND ima skromne resurse."

Poslaničkom klubu Zelenih u Bundestagu je to bila prilika da u parlamentu unakrsno ispita ministra unutrašnjih poslova Tomasa de Mezijera, koji je odgovoran za rad tajnih službi koje djeluju u unutrašnjosti zemlje. I on je takođe ukazao na to da saradnja nema alternativu, kada je u pitanju borba protiv terorizma.

Političar Zelenih Konstantin fon Noc u intervjuu za DW-u kaže: "Savezna vlada je veoma popustljiva prema američkim partnerima, i preko njemačkih tajnih službi prosljeđuje veoma povjerljive informacije američkim službama. No, drukčije se odnosi prema Bundestagu, jer se relevantne informacije ne mogu kontrolisati u parlamentu zbog kako kažu - povjerljivosti." Tako da slučaj Tramp i to što je izdavao povjerljive informacije pokazuje dvostruke standarde sa kojima velika koalicija (vlada sastavljena od demohrišćana i socijaldemokrata) djeluje na unutrašnjem i na spoljnom političkom planu.

Šta bi se desilo Angeli Merkel? 

Neki se pak pitaju šta bi se desilo Angeli Merkel da je kao i Donald Tramp proslijedila povjerljive informacije? Tramp je tvitovao kako ima pravo da spusti prag povjerljivosti nekog dokumenta. Stručnjaci za ustavno pravo su potvrdili da je to pravno u redu, ali da politički nije uobičajeno. Tako da oni u tom vide povredu političke prakse.

A u Njemačkoj? Poslovnik savezne vlade ne daje o tome bliže informacije. Ekspert za ustavno pravo, profesor Ulrih Romelfanger kaže za DW da je u poslovniku istina opisana uloga kancelarke ali da ima "veoma malo, ili gotovo ništa o pitanju čuvanja tajnosti i obavezama kancelarke u tom smislu". No, kancelarka je u zakletvi obećala da će djelovati za dobrobit države.

Prosljeđivanje povjerljivih informacija Rusiji bi bila 'povreda zakletve', kazao je ekspert za ustavno pravo. A ako bi se u parlamentu pronašla većina poslanika sa sličnim mišljenjem, kancelarka bi u tom slučaju mogla da bude smijenjena.

Da li bi Angeli Merkel, ako bi se našla u istoj situaciji kao što je sada Donald Tramp, zaista prijetila smjena? "U novijoj istoriji Njemačke nije bilo takvog slučaja ali sam uvjeren da to niko ne bi političkli preživio", kaže Romelfanger.