Predsjednik SAD-a Donald Tramp izjavio je u subotu da je naredio Pentagonu da počne sa planiranjem potencijalne vojne akcije u Nigeriji, nakon što je pojačao kritiku da tamošnja vlada ne uspijeva da obuzda progon kršćana u toj zapadnoafričkoj zemlji.

„Ako nigerijska vlada nastavi da dozvoljava ubijanje kršćana, SAD će odmah obustaviti svu pomoć i podršku Nigeriji, i vrlo moguće ući u tu sada osramoćenu zemlju, 'naoružane do zuba', kako bi potpuno uništile islamske teroriste koji čine ove užasne zločine", objavio je Tramp na svojoj mreži Truth Social u subotu uveče (1. novembra).

„Ovim dajem instrukcije našem Ministarstvu rata da se pripremi za moguću akciju. Ako napadnemo, biće brzo, žestoko i slatko – baš kao što teroristički nasilnici napadaju naše drage kršćane!", napisao je još Tramp.

Predsjednik Nigerije ističe vjersku toleranciju u zemlji

Ovo je uslijedilo nakon što je predsjednik Nigerije Bola Ahmed Tinubu ranije u subotu reagovao na Trampovu izjavu od petka, u kojoj je Nigeriju ponovo označio kao „zemlju od posebne zabrinutosti" jer se „kršćanstvo u Nigeriji suočava sa egzistencijalnom prijetnjom" te da su „radikalni islamisti odgovorni za ovo masovno klanje."

U izjavi na društvenim mrežama u subotu, Tinubu je rekao da karakterizacija Nigerije kao vjerski netolerantne zemlje ne odražava nacionalnu stvarnost.

„Vjerska sloboda i tolerancija su osnovni stub našeg kolektivnog identiteta i to će uvijek ostati tako", rekao je Tinubu. „Nigerija se protivi vjerskom progonu i ne podstiče ga. Nigerija je zemlja sa ustavnim garancijama koje štite građane svih vjeroispovesti."

Nigerija je prvi put stavljena na listu zemalja od posebne zabrinutosti od strane SAD-a za vrijeme prvog Trampovog mandata 2020. zbog „sistematskog kršenja vjerskih sloboda." Ta oznaka, koja nije posebno isticala napade na kršćane, uklonjena je potom u vrijeme Bajdenovog mandata.

Optužbe za genocid

Video koji je od 14. oktobra na platformi X postavio poznati američki komičar i voditelj Bil Maher, pogledalo više od 4,1 milion korisnika. U kratkom isječku iz popularne emisije „Real Time with Bill Maher" on je napade na kršćane nazvao pokušajem genocida: „Ako ne znate šta se dešava u Nigeriji, loše birate medije iz kojih se informišete".

Maherovu objavu podijelio je i američki senator Ted Kruz koji je pozvao Kongres da označi najnaseljeniju afričku zemlju kao kršitelja vjerskih sloboda, uz tvrdnje o „masovnom ubijanju kršćana." Dakle upravo to što je sada učinio Tramp.

Međutim, nigerijski ministar informisanja Mohamed Idris, izjavio je za DW da se ne radi o genocidu, kako sugerišu pojedini mediji i uticajne ličnosti, te da napadi nisu usmjereni samo na jednu grupu ljudi.

„Imamo situacije u kojima nasilni ekstremisti ubijaju kršćane u crkvama i muslimane u džamijama. To je potpuno neprihvatljivo, ali okarakterisati ovo kao pokušaj vlasti u Nigeriji ili bilo koga drugog da provede genocid nad kršćanima – potpuno je pogrešno", naglasio je Idris.

Muslimani i kršćani 

U Nigeriji sa 238 miliona stanovnika je udio muslimana i kršćana približno sličan. Ipak, islam preovladava sa 51,1% stanovništva, dok je kršćanstvo odmah iza njega sa 46,9%, pokazuju podaci UN-a i Kancelarije za opštu statistiku iz 2020. Deset godina ranije, broj kršćana bio je malo veći nego broj muslimana. Prema prognozama za 2030. godinu, 53,7% stanovništva će praktikovati islam, a 44,2% kršćanstvo.

U toj zemlji u zapadnoj Africi je 1999. osnovano Međureligijsko vijeće (NIREC), koje ima 60 članova – po 30 kršćana i 30 muslimana. Kako stoji na internet stranici Vijeća, ono je osnovano zbog „neprekidnih etničko-vjerskih sukoba koji su narušavali društveno-politički pejzaž Nigerije". Cilj je da bude platforma za dijalog i saradnju između vjerskih vođa i vjernika dvije najdominantnije religije u zemlji i da podstiče „miran suživot, vjersku toleranciju i nacionalno jedinstvo". Ipak, njihova misija još nije ostvarena.

„Nigerija zemalja s ekstremnim nivoom progona kršćana"

Međutim, lista „World Watch List" za 2025. godinu koju je objavila kršćanska organizacija Open Doors, pokazuje da je Nigerija zauzela sedmo mjesto na listi zemalja u kojima je progon kršćana najizraženiji - i time spada u kategoriju zemalja s ekstremnim nivoom progona.

U izvještaju se navodi da brutalne napade provode islamistički militanti – pripadnici nomadskog naroda Fulani („Fulani borci"), Boko Haram i ISWAP (Islamska država Zapadne Afrike). Prema podacima, više od 16,2 miliona kršćana protjerano je iz područja podsaharske Afrike, a značajan dio čine stanovnici Nigerije.

Organizacije poput Kršćanske asocijacije Nigerije (CAN) i Kršćanskog foruma zabrinute omladine (CCYF) apeluju na svjetske lidere i organizacije za ljudska prava.

Šta pokazuju podaci?

Od 2015. godine oteto je 145 sveštenika, 11 je ubijeno, a 4 se vode kao nestali. Od jula 2009. do septembra ove godine uništeno je više od 19 hiljada crkava u Nigeriji – u prosjeku više od tri dnevno, pokazuje izvještaj Katoličke konferencije biskupa Nigerije (CBCN).

Neprofitna američka organizacija ACLED (Projekt za prikupljanje podataka o lokacijama i događajima oružanih sukoba) aktivno prati sukobe u Nigeriji. Podaci pokazuju da je od januara 2020. do septembra ove godine zabilježeno 20.409 smrtnih slučajeva i 11.862 napada na civile. Od toga je 385 napada bilo religijski motivisano protiv kršćana, pri čemu je ubijeno 317 ljudi. U istom periodu zabilježeno je 196 napada na muslimane, u kojima je stradalo 417 osoba.

Ministar Idris izjavio je da ne može da pruži zvanične statistike, ali smatra da su brojke koje kruže medijima preuveličane. „Situacija se mijenja iz dana u dan. Znamo da su brojke koje su dostupne veoma uvećane i daleko od istine. Bilo koja statistika koja pokazuje da je u 2025. godini bilo više od hiljadu mrtvih – lažna je", rekao je Idris za DW.

Različiti motivi napada

Poslije masakra u mjestu Jelvati 13. juna ove godine, kada je ubijeno između 160 i 200 ljudi, predsjednik Nigerije, Bola Tinubu, je naložio je bezbjednosnim snagama da zaustave ubistva u saveznoj državi Benue, na sjeveroistoku zemlje.

Neki analitičari tvrde da su većina žrtava oružanih grupa muslimani u muslimanskoj većini na sjeveru Nigerije, gdje se većina napada i dešava.

U Jelavatiju su žrtve bili hrišćani.

Ipak, mnogi mediji prenose da napadi u Nigeriji imaju različite motive: postoje vjerski motivisani napadi na kršćane i muslimane, sukobi između zemljoradnika i stočara zbog oskudnih resursa, lokalne rivalnosti, separatističke grupe i etnički sukobi.