Tekst današnje Njemačke himne je treća strofa „Pjesme Nijemaca" (Deutschlandlied) koju je napisao Avgust Hajnrih Hofman fon Falersleben. Prve riječi strofe koja se sada pjeva su „Jedinstvo i pravda i sloboda" (Einigkeit und Recht und Freiheit).

Nacionalsocijalisti su međutim pjevali samo prvu strofu Falerslebenove pjesme koja počinje sa „Njemačka, Njemačka iznad svega" (Deutschland, Deutschland über alles). Ta strofa se više ne pjeva i njeno pominjanje se smatra indirektnom podrškom nacizmu.

U intervjuu za diseldorfski list Rajniše post, premijer Ramelov – inače prvi pokrajinski premijer iz redova Ljevice u istoriji ujedinjene Njemačke – kazao je da on lično pjeva treću strofu „Pjesme Nijemaca", ali da pri tom ne može sebi iz glave da izbaci „nacističke marševe od 1933. do 1945. godine".

Kazao je i da mnogi istočni Nijemci i trideset godina nakon pada Berlinskog zida ne pjevaju tu himnu. Premijer Tiringije zato predlaže sasvim novi tekst sa kojim bi svi mogli da se identifikuju i da kažu: „To je moj tekst."

„Problemi sa jedinstvom, pravdom i slobodom?", pita se list Nirnberger nahrihten. „Ramelov, kao i mnogi drugi u stranci Ljevice, smatraju da je ujedinjenjem istočne i zapadne Njemačke takoreći nastala nova država kojoj su potrebni novi simboli." List podsjeća da je Ljevica dijelom nasljednica bivše istočnonjemačke režimske partije te da ni danas „ne žele da priznaju da je njihov DDR iščezao u Saveznoj Republici Njemačkoj".

„Trenutak za novu nacionalnu himnu bio je neposredno nakon ujedinjenja", ocjenjuje list Volksštime iz Magdeburga. „To se nije desilo. Himna je rođena u Vajmarskoj Republici na čiju demokratsku tradiciju se nadovezala poslijeratna Njemačka. I to važi u istočnoj Njemačkoj kao i u čitavoj SR Njemačkoj."

„Još nam je samo to falilo: rasprava o njemačkoj nacionalnoj himni", piše Kelner štat-ancajger. „Doduše ne čudi što se to pitanje pokrenulo 30 godina nakon pada Berlinskog zida. Pokrenuo ga je onaj koji uskoro izlazi na izbore – premijer Tiringije Bodo Ramelov, koji vjeruje da će se time profilisati i privući pažnju. Ali ideja je pogrešna", navodi list i obrazlaže:

„Teza Ramelova da je himna strana mnogima u istočnom dijelu zemlje možda je i tačna. To se odnosi i na mnoge migrante. Ali ipak, jedinstvo, pravda i sloboda bili su ono što je većina istočnih Nijemaca željela 1990. godine. Sa druge strane, u ovo vrijeme velikih podjela, teško bi bilo postići dogovor o novoj himni. To ne bi išlo ni sadržajno, ni estetski. A u inostranstvu bi se svi pitali šta je sa Nijemcima i da li su normalni."

„S obzirom da mnogi u istočnoj Njemačkoj imaju problem sa Falerslebenovom himnom, Ramelov s pravom otvara to pitanje", piše list Rajniše post iz Diseldorfa. „I mora da se kaže, tekst Brehtove Dečije himne (Kinderhymne) bio bi bolji za zajedničku pjesmu Nemaca. Ali Ramelov zanemaruje istorijsku dimenzija himne. Ona je prvobitno komponovana kao pjesma o slobodi, ali su Falerslebenovu himnu onda zloupotrebili nacisti. Međutim, ona takođe znači i povratak demokratije, ne samo jedinstva. Za vreme Svjetskog prvenstva u fudbalu 2006. godine bila je izraz slobode. Nje bi trebalo da se držimo".

Sa druge strane, list Oberhesiše prese iz Marburga je razočaran: „Još uvijek nije sazrelo vrijeme za diskusiju o tome. Šteta."

priredio Boris Rabrenović

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android