Kaktusi, kamenje, planine i sivi pustinjski pijesak i tu i tamo poneka spaljena i napuštena ruševina. Nema se šta više vidjeti u podnožju planine Picachos del Fraile u blizini industrijskog grada Monterreya na sjeveru Meksika. Vjerovatno su zato narko-karteli i odabrali ovo mjesto da ubiju i sahrane svoje protivnike. 2010. godine rat narko-kartela je posebno žestoko bjesnio u ovoj regiji. Na stotine ljudi je nestalo.

- pročitajte i ovo:  Lutanje Meksika u ratu protiv droge

Sizifov posao: Preko 4000 masovnih grobnica

Neki su oteti da rade za kartele ili krijumčare drogu. Druge su snage bezbjednosti uhapsile prije nego što su nestali. U julu prošle godine deset pripadnika autohtone etničke grupe Yaqui nestalo je u državi Sonora dok su gonili stoku na aukciju, koja se održavala na lokaciju udaljenoj 85 kilometara. Rođaci nestalih sumnjaju da je njihov nestanak povezan sa otporom, koji su pružali realizaciji rudarskih projekata.

Anonimna dojava otkrila je da neke od žrtava leže u pustinjskom pijesku na vratima Monterreya. Sada forenzičari iz regionalnog Tužilaštva traže mrtve. Žutom plastičnom trakom označeno je područje veličine fudbalskog igrališta. Nekoliko službenika u bijelim kombinezonima kopa po zemlji motikama i lopatama. Ako pronađu kost, prosljeđuju je svojim kolegama, koji ispod plastične cerade četkicama uklanjaju pijesak sa pronađenih posmrtnih ostataka i stavljaju ih u numerirane, prozirne plastične vrećice. Odatle se kosti prebacuju u Državno tužilaštvo, pravi se DNK-analiza i materijal upoređuje s bazom podataka najbližih članova familije nestalih.

U zemlji, koja je skoro šest puta veća od Njemačke, potraga za 90.000 ljudi koji su nestali je sizifovski posao. Mjesta zločina često pronalazi rodbina žrtava. U Meksiku sada postoji gotovo 100 privatnih Brigada za potragu. U njima ima pekara i poljoprivrednika, vlasnika radionica i majki koji traže nestale članove porodice. Kroz kurseve, koje su dobili od stranih forenzičara, pripadnici brigada naučili su kako procijeniti svjedočenja i kako pravilno iskopati ljudske ostatke. Sada je pronađeno preko 4.000 tajnih masovnih grobnica i više od 6.900 žrtava.

- pročitajte i ovo:  Meksiko: brutalna predizborna kampanja, ubijeno 88 kandidata

Nagriženi odnosi sa državom

U Meksiku su se promijenile tri vlade od početka rata protiv narko-mafije 2006.godine i svaka je bila druge političke orijentacije. Ali tragediji tu nije kraj: samo u prethodnoj godini je nestalo još 4.960 ljudi - iako predsjednik Andrés Manuel López Obrador voli govoriti o "naslijeđu" svojih prethodnika. Tokom predizborne kampanje 2018. obećao je da će pomoći žrtvama rata protiv  narko-kartela i zaustaviti krvoproliće. To nije uspjelo. Državni sekretar za ljudska prava Alejandro Encinas stalno priča o uspješnim istragama, o kursevima obuke za regionalne istražne organe i naglašava kako je u pandemijskoj 2020. godini broj prijava za nestale osobe pao za 22 posto.

Ali odnosi između rodbine nestalih i meksičke vlade su izrazito loši a povjerenje više nego poljuljano. U aprilu je vladajuća stranka Morena odlučila reformirati Javno tužilaštvo. Reforma, koja zanemaruje preporuke aktivista za ljudska prava i UN -a, oslobađa Opšte javno tužilaštvo (FGR) od obaveze koordiniranja potrage za nestalima. Kontrola javnog tužioca, koja je uvedena tek 2018. godine, također je oslabljena, kao i obaveza da se rodbini omogući uvid u dosijee ili pruži mogućnost da zatraži nezavisna mišljenja vještaka, izjavila je za portal "Animal Politico" Volga del Pino, savjetnica organizacije "Nacionalni pokret za naše nestale". Razlog tome je, prema navodima posmatrača, činjenica da su dijelovi snaga državne bezbjednosti radili u dogovoru sa kartelima droge i bili uključeni u masovne otmice i nestajanja ljudi.

- pročitajte i ovo:  Meksiko: osumnjičeni priznali ubojstvo studenata

"Ne prebacujte teret na porodice"

Istrage su sada ponovo u nadležnosti regionalnih državnih tužilaštava, a samim tim i onih organa koji su uvijek bili u žiži kritika. Državno tužilaštvo je od 23.000 ljudi, koji su nestali u Meksiku od 2018. godine, samo trećinu registrovalo kao žrtve zločina, što povlači sa sobom obavezu da se krene sa istragom, kritikovala je američka organizacija za ljudska prava „Washington Office on Latin America" (WOLA). Većina nestalih maloljetnih lica bile su djevojčice, ali nijedna državna institucija čak niti ne razmatra trgovinu ženama, istakli su saradnici ove američke organizacije.

"Porodice imaju pravo biti uključene u istragu i potragu za nestalima", kaže Stephanie Brewer iz WOLA -e i zaključuje: „Ali to ne znači da je u redu da država prebacuje teret istrage na porodice, izlažući ih velikom riziku."

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu