„Saradnja između kosovskog i međunarodnog pravosuđa obilježena je propustima i pehovima", piše novinar Andreas Ernst za švajcarski dnevnik Noje cirher cajtung: „Već dvije decenije se domaći i međunarodni akteri smjenjuju u pokušajima da formiraju efikasno pravosuđe. Rezultati su minimalni. U tu sliku se uklapa i poziv jednog američkog sudije koji je od 2011. do 2013. radio za Euleks na Kosovu. Sudija Din Pajnles je 2013. godine vlasnika privatne klinike Medikus Luftija Dervišija, njegovog sina i jednog anesteziologa zbog trgovine organima osudio na osam, odnosno pet godina zatvora. To je, kako piše Pajnles, bila prva presuda u svijetu protiv ljekara pod takvim optužbama. Sada taj sudija strahuje da bi čitav postupak mogao da se raspline na putu kroz razne instance."

„Zločin je objelodanjen kada se u novembru 2008. 23-godišnji Turčin Jilman Altin onesvijestio na prištinskom aerodromu. Sanitetlije su otkrile da je imao svjež ožiljak od operacije. Altin je rekao da mu je na klinici Medikus izvađen jedan bubreg. A na klinici je policija našla i 74-godišnjeg Izraelca Bezalela Šafana, takođe sa svježim ožiljkom: on je dobio Altinov bubreg. Šafan je za to platio 90.000 evra, a Altin je dobio 15.000 evra."

„Euleks je preuzeo istragu i ustanovio da postoji ovakav poslovni model: preko turskog posrednika, ljekara Jusufa Sonmeza, u Turskoj, Rusiji, Bjelorusiji, Moldavii i Kazahstanu su vrbovani davaoci spremni da prodaju svoje organe klinici Medikus. Tamo su organi presađivani imućnim pacijentima iz Izraela, Kanade, SAD, Njemačke i Poljske. Bogate mušterije sa bolesnim bubrezima vrbovao je Moše Harel, izraelski biznismen. Do 2008. je izvedeno oko 30 operacija."

Autor u nastavku piše da su posrednici bili van domašaja pravosuđa pa se istraga najprije koncentrisala „na trojicu Kosovara. Pozvano je 70 svjedoka, mnogi su bili iz zemalja davalaca ili primalaca organa". Trojica sudija („dvojica stranaca i jedan Kosovar") jednoglasno su proglasili optužene krivim; 2015. i 2016. godine su više sudske instance odlučivale o uloženim žalbama i odbijale revizije suđenja; ostala je poslednja mogućnost žalbe Najvišem sudu i – ona je donijela preokret. „Iz nepoznatih razloga, međunarodni tužioci su u međuvremenu predali slučaj kosovskom pravosuđu. A ono je vratilo slučaj na razmatranje prvostepenom sudu."

Andreas Ernst je podsjetio na istraživanje švajcarskog pravnika Dika Martija koji je dijelove UČK optužio da su zatočenim Srbima vadili organe za prodaju. „U izvještaju, u kojem je mnogo toga ostalo nejasno, govori se i o klinici Medikus", a u svemu centralnu ulogu ima sadašnji predsjednik Kosova Hašim Tači. „Oni koji su se nadali da će zapadne sile brzo reagovati, bili su razočarani. U okviru Euleksa je formirana istražna komisija koja je 2014. došla do zaključka da u „šačici slučajeva" mogu biti podignute optužnice. „Prošlo je godinu dana dok kosovski parlament nije, protiv svoje volje, pristao na osnivanje specijalnog suda koji je kosovska institucija, ali se iz bezbjednosnih razloga nalazi u Hagu. Nije jasno zašto su prošle četiri godine, a da nisu podignute nikakve optužnice", piše, između ostalog, Noje cirher cajtung.

Sjenke nad samitom o Balkanu

Austrijski dnevnik Prese piše da je „stalan spor o statusu Kosova bacio sjenku na pripreme za samit EU o Zapadnom Balkanu koji se održava sljedeće nedjelje (u Sofiji). Pet zemalja EU području koje se 2008. otcijepilo od Srbije i dalje ne priznaje status države što namjeravaju da jasno stave do znanja i na samitu: nezavisnost Kosova je i dalje sporna."

„Da bio samit mogao da se održi po planu, EU je pribjegla diplomatskoj dosjetljivosti. Tako u završnoj izjavi o samitu neće biti govora o državama, već samo o partnerima na Zapadnom Balkanu, kako je novinska agencija dpa saznala iz krugova EU. Uz to bi na stolovima šefova država ili vlada trebalo da stoje tablice sa njihovim imenima, a ne, kao što je uobičajeno, i sa imenima država."

„Sa takvim regulativima, organizatori se nadaju da će odvratiti od bojkota samita Grčku, Rumuniju, Kipar i Slovačku – samo španski šef vlade Marijano Rahoj, kako navode diplomate, vjerovatno neće učestvovati na samitu. U Madridu je bilo rečeno da Rahoj na pozadini separatističkih pokreta u Kataloniji ne želi da se fotografiše sa predsjednikom Kosova", piše Prese.

Priredio Saša Bojić