Mjere vlasti u Prištini uslijedile su samo dan nakon neuspjeha Kosova da dobije članstvo u Interpolu i smatraju su nekom vrstom odmazde za taj diplomatski poraz.

Beograd je čini se ovog puta dodatno zabrinut zbog nedostatka oštrijeg pritiska Vašingtona i Brisela na vlasti u Prištini, jer ne samo da se ništa nije učinilo da se ukinu nedavno uvedene takse od 10 odsto, već su one sada još i povećane na čitavih 100 odsto. Takođe je zanimljivo primjetiti da se takav potez kosovskih vlasti vidi isključivo kao politički korak koji nema nikakve veze sa ekonomijom.

Primjećuje se ipak da Srbija na Kosovo izvozi robu u vrijednosti od 440 miliona evra, a Kosovo u Srbiju 21 milion evra. Ali taj disbalans u međusobnoj trgovini traje već godinama i Priština povećanjem taksi ništa ne može riješiti preko noći, a imaće posljedice na cijene i standard svih građana Kosova. Ekonomisti upozoravaju da je riječ o carinama koje su presedan u istoriji ekonomije i da su one kršenje svake ekonomske logike.

Bez recipročnih mjera

Srpske vlasti su, osim susreta sa ambasadorima Rusije i Kine, kao i ambasadorima zemalja Kvinte i predstavnika Evropske unije, održale i hitnu sjednicu Savjeta za nacionalnu bezbjednost. Ključna poruka je, čini se, da Srbija neće uvoditi nikakve recipročne mjere, ali i da je veoma zabrinuta kako će se sve to odraziti na položaj Srba na Kosovu i bezbjednost regiona.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je, nakon sjednice tog Savjeta, istakao da je ovo „praktično blokiranje trgovine između Srbije i Kosova", i da „Priština želi protjerivanje Srba i kapitulaciju Beograda". Aleksandar Vučić je uputio i molbu kosovskim Albancima, pozivajući ih da povuku ovu odluku, jer je svima potreban mir.

Osveta za Interpol

Srpski državni vrh je na neki način odbacio spekulacije da je potez Prištine uslijedio kao odmazda zbog diplomatskog poraza Kosova u Interpolu, ali svejedno, teško je ignorisati tajming te odluke dan nakon događanja u Dubaiju.

Direktor Instituta za evropske poslove Naim Leo Beširi primjećuje da, dok je Srbija slavila diplomatski poraz Kosova, na Kosovu je bila potpuno suprotna situacija: „Vlasti na Kosovu, koje su očigledno vrlo populističke, željele su da skrenu pažnju sa onoga što se vidi kao debakl njihovog Ministarstva spoljnih poslova povodom članstva u Interpolu. I onda su očito imale ideju da pokažu građanima kako one jednostavno to mogu da vrate Srbiji tako što će povećati takse za 100 odsto", ocjenjuje Beširi.

Prva reakcija EU

Zvanični Beograd smatra da je to velika provokacija Prištine i da je sada red na Evropskoj uniji da dokaže svoj kredibilitet. Početna reakcija EU već je uslijedila, jer je visoka predstavnica EU Federika Mogerini od Prištine zatražila da odmah ukine tu odluku.

Međutim, skepsa Beograda je ostala, i u tom smislu se ističe da najverovatnije neće biti nikakvog uspjeha u pritisku na Prištinu dok aktivniji pritisak ne stigne od SAD.

Američka ambasada u Beogradu je izrazila zabrinutost zbog te mjere i navela da to ugrožava izglede za dugoročnu stabilnost regiona. Apeli EU nakon uvođenja carina od 10 odsto nisu urodili plodom i sada je EU zaista na velikom ispitu.

Na nemoć EU, koja u većini slučajeva poziva na uzdržanost obje strane, upozorio je i ministar trgovine Rasim Ljajić koji kaže „kako EU ne vrši pritisak na koga mora, nego na koga može".

Naim Leo Beširi napominje da ovim mjerama Priština krši najmanje dva međunarodna ugovora. „Pored ugovora o CEFTA-i, krše i Ugovor o stabilizaciji i pridruživanju sa EU. Istovremeno na taj način automatski ugrožavaju dijalog Beograda i Prištine, a tom nepromišljenom odlukom će dovesti i do povećanja cijena pojedinih proizvoda, što će pogoditi sve građane Kosova", kaže Beširi.

Pritisak na Zapad i Srbiju

Povećanje taksi može se tumačiti i kao pritisak na Zapad i Srbiju kako bi se pokazalo da će se takve stvari dešavati sve dok Kosovo ne ostvari neke svoje političke ciljeve. Ako se posmatraju kratkoročni ciljevi Prištine, oni se prije svega vezuju za želju albanske strane da dobije viznu liberalizaciju sa EU. A ako posmatramo nešto širu sliku, ona je povezana sa željom Prištine da što prije zaokruži svoju nezavisnost, što je projekat koji je u posljednje vrijeme zapao u ćorskokak.

Postoje i neki dramatičniji tonovi koji se čuju u Beogradu, koji najnovije poteze Prištine vide kao objavu rata i da iza svega stoji želja da se na ovaj način izvrši dodatni pritisak na kosovske Srbe. Pojedini analitičari upozoravaju da je kosovska politička scena praktično u haosu i da je njihova nemoć i frustracija na svjetskoj političkoj sceni sada pretočena u prijetnju po čitav region.

Međutim, Naim Leo Beširi je optimista i smatra da bez obzira na deklarativnu riješenost Prištine da ostane pri ovoj mjeri, takva odluka ne može dugo opstati. „Mislim da tu govorimo prije o satima i danima nego o nedjeljama i mjesecima. Ta odluka prije svega šteti Prištini, iako će naravno pogoditi i privredu Srbije. Kršenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU automatski znači da Kosovo ni pod razno ne može dobiti viznu liberalizaciju u nekom skorijem periodu, što građanima Kosova trenutno najviše znači. Ne postoji, dakle, nijedan razlog da bi ovo moglo da potraje", ocjenjuje direktor Instituta za evropske poslove.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android