München ima stotinjak pivnica na otvorenom i po tome je na prvom mjestu u Njemačkoj. Najveća je Königliche Hirschgarten, Kraljevski jelenovac, gdje u blizini još ima par jelena, ali je mnogo važnije pivo koje se tamo služi za 8.000 gostiju. Tradicionalno, gosti su donosili objed sa sobom i tamo dobili samo pivo. Danas se pored hladne pive ipak može dobiti i "nešto za prigristi".

Biergarten je teško i prevesti: doslovce to znači pivski vrt i izum je Bavaraca. On može stajati odmah pored pivovare, ali neke male, seoske pivovare u ljetnim mjesecima iz matične kuće, "sa kuharom i kučetom" sele na otvoreno gdje se, uz povjetarac može uživati u hladnom pivu. Ono je redovito stizalo iz hladnog, mračnog podruma jer bavarsko pivo ne podnosi toplinu.

Službeni datum rođenja pivnica na otvorenom je ukaz bavarskog kralja Maximiliana. On je 1812. dopustio prvi takav vrt u Münchenu i najstariji je onaj pivnice Augustinerkeller. Već tada to više nije bio samostan Augustinaca, ali u njihovom vrtu preko 100 stabala kestena stvaraju upravo božanski hlad. Pivo se i dalje služi u drvenim bačvama, a svaki put kad se otvori nova, zazvoni zvono.

I Kinezi vole pivo, ali još uvijek smo u Münchenu u njegovom Engleskom parku. Pivnica na otvorenom nedaleko Kineskog tornja je druga po veličini i tek neznatno manja od najveće: tu stane oko 7.000 gostiju. Tamo svira i muzika, a i tamo možete i naručiti mesni narezak "mit Musik" (uz muziku). U tom slučaju ništa neće svirati - to tek znači da će narezak biti serviran s lukom i malo octa.

Bez obzira bila "prava" glazba ili samo u tanjuru, žagor se redovito proteže dugo u noć. To je izazvalo i prosvjede zbog buke pivnice u šumarskom dobru Großhesselohe. Okolni stanovnici su 1995. tamo izazvali revoluciju jer su tražili ranije zatvaranje. Ali ta tradicija je za Bavarce smrtno ozbiljna stvar gdje se uključio i tadašnji premijer Bavarske Stoiber - i pivnica i dalje radi do 23 sata.

Jedna od najljepših pivnica na otvorenom je ona benediktinskog samostana Andechs. Mnoge goste tamo prožme vjerski zanos i zbog odličnog piva koji se radi sa vodom koja izvire u Svetom brdu gdje i stoji samostan. Još i danas postoji šest samostana sa vlastitom pivovarom i ona u samostanu Andechs je najveća.

I benediktinci samostana Weltenburg rade svoje pivo, a mogu se pohvaliti i da su najstarija samostanska pivnica koja još postoji. Tamo se pivo radi od 1050. godine, a još odavno su se dosjetili izuzetnom tehničkom rješenju: 'pivovodu' koji pivo vodi iz pivnice ukopane u stijeni sve do prekrasnog vrta samostana smještenog na Dunavu.

Pivnica na otvorenom je izum Bavaraca, ali i drugdje gdje se radi pivo su brzo otkrili kako je to sjajna ideja. Na primjer u Kölnu gdje se još od 1891. njihov "kölsch" - tradicionalno pivo tog grada, može uživati i u "Narodnom parku", Volksgartenu u vrtu pivnice Hellers. Sve do današnjeg dana svakog ljeta mnoštvo građana tamo traži okrijepu u hladnom pivu.

I u Berlinu je prva takva pivnica otvorena još 1837. a ova u Prateru nije stala samo na pivi: tamo se priređuju i kazališne predstave i varijetei tako da se nudi užitak i zabava i za tijelo i za dušu. I danas svakog ljeta nudi mjesta za oko 600 gostiju pod krošnjama stabala u popularnoj četvrti Prenzlauer Berg.

Čak jedanaest milijuna turista posjetilo je Berlin u 2013. godini. Većinom su to mladi u potrazi za zabavom preko vikenda. Oni želi "udahnuti" berlinski stil života. Doživjeti povijest na povijesnim lokacijama. Žele uživati u cool barovima i promatrati zalazak sunca...

Uvriježeni je stereotip da u svijetu nitko ne pije toliko piva kao Nijemci. To nije točno. Još više popiju njemački susjedi Česi i Austrijanci. Ali kad se radi o kvaliteti piva, tu su Nijemci pri samom vrhu. Njemačke pivovare i njemačko pivo su među najboljima u svijetu. Za to je zaslužan "zakon o čistoći piva" koji je star gotovo 500 godina.

Na fotografiji vidimo 1.000 kalorija! Nijemci obožavaju svoju regionalnu kuhinju. Bez obzira radilo se o kobasicama ili (kao na fotografiji) svinjskoj koljenici s kupusom, oni jednostavno vole "tešku" hranu. Ali rado kušaju i nove stvari. Na svoje će doći i ljubitelji veganske kuhinje. U Berlinu je otvoren prvi veganski supermarket u Njemačkoj.

Nijemci imaju poseban odnos prema svojim šumama. One pokrivaju oko trećinu njemačkog teritorija. Doduše, u drevnim vremenima je bilo kud i kamo više šuma, ali još i danas se Nijemci rado opuštaju u šetnji kroz šumu, i to tijekom sva četiri godišnja doba. I tako crpe novu energiju...

Tko god tvrdi da Nijemci nisu emocionalna bića, taj valjda još nikada nije bio na nekom nogometnom stadionu (ili u sportskom baru) subotom popodne. Kad se igraju utakmice nogometne Bundeslige, sve pršti od emocija: vlada radost zbog uspjeha omiljene momčadi ili tuga zbog poraza. A nekad se svi zajedno raduju: npr. nakon pobjede na Svjetskom prvenstvu u Brazilu.

Njemačka je sinonim za klasičnu glazbu. Ta je zemlja svijetu podarila velikane poput Bacha ili Beethovena. Ali Njemačka je i zemlja tehno-kulture. Berlin je hotspot ljubitelja plesa uz pratnju brzih ritmova. Elektro-glazba iz Njemačke uživa ugled diljem svijeta. Tko je voli trebao bi svakako posjetiti legendarne berlinske klubove poput Berghaina ili Watergatea.

U Njemačkoj ima oko 1.000 dvoraca i tvrđava, najpoznatiji je vjerojatno bavarski Neuschwanstein. Walt Disney je bio njime impresioniran. Siluetu tog dvorca je odabrao kao logo svoje produkcijske tvrtke. Oko 1,4 milijuna posjetitelja svake godine posjeti Neuschwanstein kako bi razgledali raskošne prostorije bavarskog kralja Ludwiga II.

Budimo iskreni: tko još nije poželio provozati se autoputom maksimalnom brzinom, bez ikakvih ograničenja i preteći sve sudionike u prometu? Na njemačkim autocestama je to još uvijek moguće. U stvarnosti je doduše na mnogim dionicama na snazi ograničenje brzine (120 km/h), a i tamo gdje nema ograničenja često vladaju takve gužve da se voziti može jedino - brzinom puža...

Ovaj je izraz teško prevesti na bilo koji drugi jezik. On je poseban. "Gemütlichkeit" opisuje stanje u kojem se nalazi ljudska duša. To je jednostavno "gušt" koji se osjeća, bez obzira jeste li u društvu tisuća drugih ljudi u pivnici ili sasvim sami u nekoj kolibi u alpskim predjelima.

Božićnih sajmova ima po cijelome svijetu. Ali oni u Njemačkoj su "originalni". Koliko je poznato, u Njemačkoj su održani prvi takvi sajmovi još u mračnom Srednjem vijeku. Nijemci uživaju u kuhanom vinu, kupuju čuvene proizvode od drveta (fotografija) iz Erzgebirgea ili tople papuče...