Ubjedljiva pobjeda za AfD, težak poraz za CDU: izbori u Saksoniji-Anhaltu imaju potencijal da uzdrmaju i saveznu politiku – prije svega CDU i CSU i  kancelara Fridriha Merca. 

CDU ispod 20 odsto, što je manje od polovine rezultata AfD-a. To je šok za CDU, koji je generalna sekretarka Franciska Hoperman u svojoj prvoj reakciji opisala veoma oprezno:

„U svakom slučaju, ovo je veoma težak rezultat za nas i utiče na sve nas kao kršćanske demokrate.“

Posljedice u ovom trenutku, nedugo nakon 18 sati, još uvijek ne mogu da se sagledaju.

Postoje dvije opcije: da sa AfD-om na vlast u jednoj pokrajini prvi put dođe stranka koja je klasifikovana kao desničarsko-ekstremistička, ili da se formira manjinska vlada predvođena CDU-om, koja bi zavisila od pomoći Ljevice.

Oba scenarija bi mogla da gurnu celu CDU i Merca u žestoke probleme. 

Scenario 1: Apsolutna većina za AfD

Apsolutna većina za AfD izazvala bi politički zemljotres bez presedana, daleko izvan granica Saksonije-Anhalta.

Potraga za krivcima bi vrlo brzo dovela i do Berlina – konkretno, do kabineta kancelara. Sigurno je da bi u sopstvenoj stranci Merc bio označen kao suodgovoran za to.

Sven Šulce, vodeći kandidat CDU u Saksoniji-Anhaltu, proteklih sedmica se stalno žalio da savezna politika negativno utiče na njegovu predizbornu kampanju. Čak se usprotivio i reformi penzionog sistema, najvažnijem reformskom projektu kancelara.

Za suodgovornost savezne partije u pobjedi AfD-a, Merc bi vjerovatno morao sam da položi račune. Njegov autoritet se smatra uzdrmanim.

Međutim, koliko god ovakav uspjeh AfD-a izgledao katastrofalno na društvenom, državno-političkom nivou i za samu CDU – za Merca i koaliciju u Berlinu u tome leži i određena šansa.

Kancelar će tvrditi da centar sada još više mora da izdrži pritisak sa desne margine. Ako bi se sami raspali, AfD bi postigao još jedan cilj. Na kraju, to bi moglo čak i da učvrsti zajedništvo crno-crvene koalicije, a samim tim i Mercovu kancelarsku poziciju.

Scenario 2: Opasno koketiranje sa Ljevicom

Ukoliko AfD ne dostigne apsolutnu većinu, Sven Šulce, aktuelni premijer pokrajine, mora prvi da odgovori na pitanje: kakav je stav njegove stranke prema Ljevici?

CDU je 2018.  odlučio da neće ni sarađivati ni sa ljevicom ni sa desnicom. 

Merc je to ponovio samo nekoliko dana: „I kod AfD-a i kod Ljevice postoje tako fundamentalne razlike u odnosu na Uniju da je saradnja isključena.“

Ali šta tačno znači saradnja? Merc je podržao Šulceovu liniju u kampanji: neće biti zajedničkog vladinog programa niti personalnog učešća u vlasti. Istovremeno, Merc je ukazao na Tiringiju i Saksoniju, gdje manjinske vlade, kroz komplikovane „mehanizme konsultacija", dobijaju selektivnu podršku Ljevice – bez formalnog vezivanja.

Protiv takvog postupanja se, međutim, već javlja otvoren otpor unutar CDU-a.

Zamjenik šefa poslaničke grupe Unije u Bundestagu, Sep Miler, prije nekoliko dana se otvoreno zalagao za to da se mandat za sastavljanje vlade najprije prepusti AfD-u, ukoliko ta stranka bude ubjedljivo najjača.

„Ako rezultati anketa postanu izborni rezultati, onda Ulrih Zigmund sa AfD-om ima mandat za sastavljanje vlade", izjavio je za „Politiko".

Ljudi poput Milera strahuju od masovnog ispisivanja iz stranke ako CDU bude sarađivao sa Ljevicom. Takođe se plaše da će to samo dodatno ojačati AfD. Na sljedećim izborima za pet godina oni će u Saksoniji-Anhaltu dobiti dvotrećinsku većinu – glasi njihova mračna prognoza.

Dalje pucanje zaštitnog zida na lijevoj strani moglo bi takođe da dovede do toga da se u CDU-u ohrabre oni koji žele da sruše zaštitni zid prema desnici – što je za Merca i stranačko rukovodstvo u Berlinu potpuno isključeno. Situacija bi mogla da izmakne kontroli. Neki u najgorem slučaju vide čak i opasnost od cijepanja stranke.

Klingbajl i Bas mogu privremeno da odahnu

Za razliku od Merca, predsjedavajući koalicionog partnera SPD-a, Lars Klingbajl i Berbel Bas – barem na prvi pogled – mogu za sada da odahnu. Socijaldemokrate su sedmicama strahovale da neće preći cenzus od 5 odsto. Sada se čini jasnim:

SPD će biti i u sljedećem pokrajinskom parlamentu u Magdeburgu. Pri tome ne moraju da se suoče sa većim gubicima.

„Ovo je za nas najprije važan znak da na SPD mora da se računa“, rekao je generalni sekretar Tim Klisendorf za ARD.

Ipak, ovaj rezultat zavarava. Mnogi birači su u Magdeburgu svoj glas vjerovatno dali taktički: što više manjih stranaka uđe u parlament, to je manja vjerovatnoća za apsolutnu većinu AfD-a. Ko je onda glasao za SPD iz ubjeđenja, a ko samo da bi spriječio vladu AfD-a?

Iako su Klingbajl i Bas u dijelu stranačke baze i dalje na meti kritika – i ta baza bi sada mogla da se koncentriše na izbore koji se za dvije sedmice održavaju u Meklenburgu-Prednjoj Pomeraniji. Tamo je premijerka Manuela Švezig u posljednje vrijeme napredovala i još uvijek ima šanse da završi ispred AfD-a.

I izbori za dvije sedmice donose veliku neizvjesnost

Od ishoda oba pokrajinska izbora 20. septembra u Berlinu i Meklenburgu-Prednjoj Pomeraniji zavisi i koliko će jesen postati opasna za Merca.

U Berlinu CDU-u prijeti gubitak pozicije gradonačelnika – potencijalno u korist Ljevice. U Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji bi, ako situacija bude sasvim loša, mogli da padnu ispod granice od deset odsto na četvrto mjesto.

I tamo bi se, prilikom formiranja vlade mimo AfD-a, moglo postaviti pitanje saradnje sa Ljevicom.

Debata o promjeni kancelara mogla bi tada ponovo da se rasplamsa.

Međutim, moguć je i drugačiji scenario: u Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji CDU može da izbjegne jednocifren rezultat, kao i komplikovano formiranje vlade – ukoliko to bude dovoljno za koaliciju Crveno-crveno-zelenih. A vodeći kandidat berlinske CDU Stefan Evers može da pobijedi na izborima i postane gradonačelnik. Takav razvoj događaja bi ublažio pritisak na Merca.

Kraj crno-crvene koalicije malo vjerovatan

Jedna stvar u svakom slučaju važi za sve naredne ishode izbora kao malo vjerovatna: raspad koalicije konzervativaca i socijaldemokrata na saveznom nivou.

Razlog za to je jednostavan: iz novih izbora AfD bi vjerovatno izašao još jači – a formiranje vlade bi postalo još teže.