„Želimo živjeti u dostojanstvenoj, suverenoj i pravnoj državi. Želimo da Poljska bude otvorena prema Europi i da da svoj doprinos u materijalnom i kulturnom dobru. Poljska mora otvoriti novi list u svojoj istoriji“. Ovo su riječi premijera Tadeuša Mazovjeckog izgovorene u nastupnom govoru u poljskom Parlamentu 12. septembra 1989. godine. Početkom te iste godine malo je ko vjerovao da će Mazovjecki postati premijer. Pregovori između Komunističke partije i opoziconog pokreta Solidarnost bili su se otegli, a ponekad je čak prijetila opasnost da budu prekinuti.

Predstojeći gubitak vlasti, na tzv. poluslobodnim izborima, u Komunističkoj partiji tada niko nije uzimao u razmatranje, prisjeća se bivši ministar unutrašnjih poslova Česlav Kiszack:

„Moj zadatak je bio to da dobijem 65 posto mjesta u Parlamentu za Partiju. Mi smo se nadali da Solidarnost neće dobiti sva slobodna poslanička mjesta. No, realnost je bila gora od najgoreg sna. Solidarnost je uspjela sve svoje kandidate progurati u prvom izbornom krugu.“

Nadomoćna pobjeda Solidarnosti

Svih 161 slobodnih mjesta u Donjem domu dobio je opozicioni Sindikat, a u Senatu je Solidarnost imala na raspolaganju većinu od 99 na prema jednom mjestu. Sumnja u to da bi Komunistička partija mogla lako popustiti i ustupiti vlast opoziciji bila je naravno sveprisutna, prisjeća se član Solidarnosti Zbiginjev Bujak:

„Vlada je stavila na raspolaganje vojsku, policiju i različite sigurnosne službe. Sve u svemu pod oružjem je bilo 500 ljudi. U konačnici i ovi ljudi su znali da bi mogli sve izgubiti.“

Pa, ipak šef Komunističke partije i šef poljske vojske Wojceich Jaruzelski prihvatio je poraz svoje Vlade. Od vojne intervencije iz Moskve Poljska nije morala strahovati od kako je na čelo sovjetske države došao Mihail Gorbačov. Poljski general Jeruzelski nije se odlučio da demokratski pokret u toj zemlji uguši u krvi, priznaje bivši opozicioni vođa Vladislav Frasniuk:

„Na izborima se pokazalo na čijoj strani su simpatije društva. Jeruzelski se nije suprotstavio glasovima naroda i tako je tek omogućio mirnu transformaciju ka demokratkoj državi i građanskom društvu.“

Autor: T. Rautenberg/Zorica Ilić

Odg. urednica: Belma Fazlagić-Šestić