„Transferi oružja su znatno povećani u evropskim državama", kaže za DW Piter Veceman, istraživač Stokholmskog međunarodnog instituta za mirovna istraživanja (SIPRI). „Uloga Sjedinjenih Država kao globalnog isporučioca oružja takođe se jasno povećala."

- pročitajte još: Sipri: Oružje je i u 2021-oj išlo k'o alva

Evropske države su u posljednje četiri godine (2018-2022) nabavile 47 odsto više oružja iz uvoza nego u četiri godine prije toga (2013-2017). Evropske članice NATO su povećale uvoz naoružanja za čak 65 odsto.

- pročitajte još: Evropa se ubrzano naoružava

Na krilima te evropske trke u naoružanju, cio svijet je ukupno povećao izdatke za oružje za pet odsto – iako su na drugim kontinentima zabilježeni padovi. Izvještaj obuhvata samo izvezeno oružje, dakle ne kada recimo američka vojska nabavlja domaće oružje.

Bum zbog rata u Ukrajini

Glavni razlog je za ogroman skok u Evropi je rat u Ukrajini, što je tu zemlju dovelo na treće mjesto u svijetu po nabavci naoružanja u prošloj godini.

SIPRI u izvještaju posmatra sve „transfere naoružanja", čime podrazumijeva i kupovinu i besplatnu vojnu pomoć kakva se stavlja na raspolaganje Kijevu. Institut potom procjenjuje vrijednost tog naoružanja.

- pročitajte još: SIPRI: Svijet srlja u novo doba mnogih opasnosti

To čini recimo da su prošle godine SAD, uprkos velikoj vojnoj pomoći Ukrajini, veću vrijednost oružja izvezle u Kuvajt, Saudijsku Arabiju, Katar i Japan. Jer, dok te zemlje dobavljaju najmodernije skupe sisteme, u Ukrajinu mahom ide polovno oružje iz arsenala SAD čija je vrijednost niža.

Redoslijed pet najvećih izvoznika oružja nije se mijenjao. Poslije neprikosnovenih SAD, slijede Rusija, Francuska, Kina i Njemačka.

Ali, promijenilo se to da su Amerikanci u četvorogodišnjem periodu povećali izvoz za dodatnih 14 odsto i sada na njihovo naoružanje otpada čitavih 40 odsto globalno izvoza. Francuska je povećala svoju prodaju za čak 44 odsto i učvrstila se na trećem mjestu.

Kako kažu u SIPRI-ju, takve velike promjene u procentima nisu neobične kod naoružanja, jer često zavise od jedne ili dvije velike i skupe porudžbine.

Ali, kako kaže Veceman, za rast francuske industrije ima strukturnih razloga: „Francuska jako podstiče svoju namjensku industriju i time u posljednjoj deceniji postiže velike uspjehe."

Kina ne prodire na velika tržišta

U istom periodu je njemački izvoz opao za 35 odsto, a kineski za 23 odsto. „Kini nije uspjelo da prodre na neka velika tržišta, u nekim slučajevima to ima jasne političke razloge", kaže nam istraživač instituta iz Stokholma. Recimo, Kina ne prodaje u susjednoj Indiji koja spada među velike kupce.

„Iznenađujuće je pak što Kina nije uspela da se izbori sa konkurentima iz SAD i Evrope ni u većini država Bliskog i Srednjeg istoka", dodaje Veceman.

Među kontinentima, najveći pad uvoza od 40 odsto doživjela je Afrika. To, kako kaže naš sagovornik, nije u direktnoj vezi sa brojem oružanih sukoba. „Tamošnje zemlje ne mogu da priušte mnogo naoružanja visoke tehnologije, zato vrijednost transfera oružja nije tolika koliko bi se pomislilo po broju konflikata."

Istraživači primjećuju da je Rusija pretekla Kinu kao glavni dobavljač podsaharske Afrike, što je posebno vidljivo poslije državnih udara u Maliju. Takođe, Turska nabavlja bitno manje oružja od SAD.

Amerikanci ostaju ubjedljivi broj 1

SIPRI je zavirio i u porudžbine skupog oružja poput aviona, ratnih brodova, nosača aviona i podmornica za naredni period.

Prema njihovoj analizi, SAD će ostati daleko najveći izvoznik. Oko 60 odsto svih poručenih borbenih aviona i helikoptera su američke proizvodnje. Samo prošle godine je 13 država poručilo 376 takvih američkih letjelica.

Francuska bilježi veliki broj porudžbina, dok njemačke letjelice nije poručio niko, ali zato jeste brodove. Rusija ima relativno malo porudžbina što se objašnjava time što domaćoj vojsci treba više naoružanja pa je manje na prodaju.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu