Zemlje članice Savjeta bezbjednosti UN-a, dale su saglasnost za produženje misije Althea (EUFOR -a) u BiH, za još godinu dana. Rezolucija u kojoj se ne spominje OHR, usvojena je jednoglasno a predstavnici zemalja članica u svom pojedinačnom obraćanju, iskoristili su priliku da podrže OHR. Izuzev Rusije i Kine, koje su upozorile da je stanje u BiH, posljedica nametanja Inckovog zakona.

Ali ti stavovi poznati su od ranije i nisu novost. Sada se postavlja pitanje kakvu će ulogu imati visoki predstavnik u BiH, Christian Schmidt, nakon ove sjednice Savjeta bezbjednosti, koje praktično kao tijelo UN-a nije u cjelosti stalo iza njega.

12 godina hibernacije

Kada je Miroslav Lajčak 2009, napuštao poziciju visokog predstavnika i palicu međunarodne zajednice prepustio Valentinu Incku, rekao je da „ne želi da bude jahač mrtvog konja“. Tada je objasnio da misli na instrumente međunarodne zajednice, koji se koriste u BiH. 12 godina kasnije neki promatrači ponovo o ovoj poziciji govore kao o poziciji "jahača mrtvog konja". 

Iz diplomatskih izvora saznajemo da su svi dijelovi Šmitovog izvještaja, koji se odnose na ocjenu Republike Srpske i njenog rukovodstva kao glavnog krivca za krizu, prekriženi na zahtjev ruskih predstavnika u Savjetu bezbjednosti, što je rezultiralo odlaskom Šmita u Berlin, kako bi tražio podršku za dalji rad. Kako bi se ublažio diplomatski udarac i odustvo podrške Šmitu, u Savjetu bezbjednosti su neke od zemalja članica, istakle svoju bezrezervnu podršku OHR-u, tokom obraćanja.

"U Savjetu bezbjedosti, trijumfovala je Rusija u potpunosti a zapad je napravio truli kompromis, po kojem gospodin Šmit više nema autoritet visokog predstavnika u BiH. On može funkcionisati u BiH samo za jednu vrstu politike a to je ona koju predstavlja Bakir Izetbegović i ljudi oko njega, odnosno ono što se naziva probosanske stranke”, kaže politički analitičar, profesor iz Sarajeva, Enver Kazaz, naglašavajući da je ovo pobjeda politike zvanične Banjaluke.

"Nažalost, Šmit i EU, nakon ovog poraza, mogu samo u budućnosti posmatrati trijumf Dodikove politike. Ovo je u političkom smislu velika Dodikova pobjeda, koju će on kapitalizovati na najgori mogući način”, zaključuje Kazaz.

Mogućnost sukoba  - ravna nuli

U BiH se već mjesecima, ocjenjuju posmatrači, kreira slika nestabilnosti, ugrožavanja mira, mogućeg početka rata i to uglavnom iz pera analitičara i novinara. Međutim ne samo da su različiti pogledi na ovo pitanje u BiH, već su različiti i unutar međunarodne zajednice. Tako je u izvještaju Kristijana Šmita navedeno da postoji “stvarna mogućosti sukoba u BiH”. S druge strane, komandant vojne misije EUFOR-a u BiH, austrijski general Aleksander Placer, izjavio je za austrijski Der Standard, da u najavama člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda srpskog naroda Milorada Dodika, koje bi mogle značiti otcjepljenje Republike Srpske, ne vidi “nikakvu klasičnu vojnu prijetnju”.

“Opšta bezbjednosna situacija u zemlji je stabilna”, poručuje Placer, uz komenatar na pitanje o povlačenju RS iz Oružanih snaga BiH, da zajednička vojska nije utemeljena na Dejtonskom sporazumu. Takođe ističe da bi se bezbjednosna situacija mogla promijeniti u slučaju da za raspad vojske ne bude političkog i vojnog konsenzusa. 

Prepušteni sami sebi

U intelektualnim krugovima u BiH postavljena je ironična teza, da su građani BiH nakon posljednjih dešavanja sa OHR-om u Savjetu bezbjednosti, sada prepušteni sami sebi i dogovoru domaćih političara, izrugujući se tako stavovima onih koji zaista smatraju da je međunarodno prisustvo u BiH, kroz OHR, neophodno i 25 godina od završetka rata. Na jednom panelu u vezi sa funkcionisanjem BiH, prije nekoliko godina, čulo se zanimljivo poređenje. 

“Zamislite da idete na bračno savjetovanje 30 godina i terapeut vam 30 godina nakon svake seanse govori kako ste i ovaj put napravili napredak. Mali, ali je napredak. I vi i dalje kao hipnotisani, idete na to savjetovanje i slušate terapeuta koji nema rješenja. To je prisustvo međunarodnih predstavnika, ne samo u BiH, već bilo gdje”, rekao je tada jedan od učesnika panela.

"Problem su politike Milorada Dodika i Dragana Čovića", poručuje vojni analitičar, Đuro Kozar, tvrdeći da njih dvojica pokušavaju da destabilizuju zemlju. Zbog toga je kaže neophodno prisustvo EUFOR-a, kao bezbjednosne strukture, koja se u slučaju potrebe može širiti i sa NATO trupama.

"Oni (Dodik i Čović - op.a) jedno rade pod krinkom stabilizacije a zapravo destabilizuju zemlju, bilo da se radi o vraćanju nadležnosti u RS ili o pokušaju formiranja trećeg entiteta”, kaže Kozar. 

Dok iz EU poručuju da “situacija u BiH izaziva veliku zabrinutost” i da predstoji pojačana aktivnost sa američkim partnerima kako bi se okončala kriza, sve je više onih koji smatraju da je tu krizu konačno potrebno staviti samo u okvire BiH. Kakav god rezultat da bude.

Građanin Njemačke, čovjek sa jakim vezama

“Mislim da nije trebalo čekati vijesti iz Njujorka, nego da je adresa za dogovor i prihvatanje stvarnog stanja, dogovor između Banjaluke i Sarajeva. Okolnosti u svijetu su se promijenile i neko je trebao reći ljudima u Sarajevu, da su Kina i Rusija Kristijanu Šmitu poručili, da on nije visoki predstavnik”, kaže novinar iz Banjaluke Danijel Simić.

"On je na neki način predstavnik zemalja NATO-a u Sarajevu i njegov autoritet može biti kao građanin Njemačke, bivši političar, koji ima dobre veze na zapadu”, smatra Simić.

Sa tim se ne bi složili analitičari ali ni zvanična politika u Sarajevu. Visoki predstavnik u Federaciji BiH, i dalje ima punu podršku za svoj mandat u BiH i korištenje bonskih ovlaštenja. Šta će to značiti u praksi, da li će iz ladice biti izvučena pomenuta bonska ovlaštenja, i da li će RS svako novo nametnuto rješenje odbaciti na svojoj teritoriji, kao što je to urađeno sa Inckovim zakonom, znaće se ubrzo. Ili će ovo pak biti najgorih godinu dana političke kampanje pred opšte izbore naredne godine. 

 

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu