Donald Trump je objavio kako priprema "najveću promjenu u politici imigracije u posljednjih pedeset godina." Trenutno se izdaje oko 1,1 milijun Greencard godišnje, u slijedećih desetak godina bi taj broj trebao pasti na najviše 500.000. To ograničenje pokazuje "našu privrženost američkim obiteljima koje se bore za opstanak i koje zaslužuju sustav imigracije koji njihove potrebe stavlja na prvo mjesto, a to onda i Ameriku stavlja na prvo mjesto", izjavio je Trump.

Autori ovog prijedloga iza kojeg je sad odlučno stao Donald Trump su republikanski senatori Georgije i Arkansasa, David Perdue i Tom Cotton. Senator Cotton je postojeći sustav useljavanja nazvao "nepotrebnom katastrofom" po kojoj samo jedan od petnaest doseljenika u SAD tu dolazi zbog svojih radnih kvalifikacija.

Daleki stričevi i odrasli nećaci "novih" Amerikanaca?

Ubuduće bi se prije svega trebali birati useljenici koji "govore engleski, mogu izdržavati sebe i svoje obitelji i pokažu da pridonose našem gospodarstvu", izjavio je Trump. Po postojećem sustavu, velika većina od tih trajnih dozvola boravka se izdaje osobama koje već jesu u SAD temeljem vize sa ograničenim rokom, makar se broj takvih osoba već duže smanjuje.

Osnovi postojećeg sustava doseljavanja su postavljeni još sredinom šezdesetih: gotovo dvije trećine trajnih dozvola boravka izdaju se rodbini građana SAD – a nakon pet godina boravka u Sjedinjenim Državama, osobe sa Greencard mogu zatražiti i državljanstvo i socijalnu pomoć. Isprva je zamišljeno da tako onda mogu doći i uža rodbina i maloljetna djeca, ali senator Cotton upozorava kako već odavno tako dolaze i osobe dalekog roda, redom u punoljetnoj dobi.

Slijedećih 15% trajnih dozvola boravka se izdaje izbjeglicama i azilantima, a tu je onda konačno i 15% dozvola koje se izdaju na osnovu radnog mjesta koje se pridošlici nudi u SAD. Ostatak od pedesetak tisuća trajnih dozvola boravka se izdaje izabranima u lutriji, slučajnim odabirom. Prije je tu kriterij bila i zemlja porijekla, ali od devedesetih se posve slučajno izabiru mogući budući stanovnici SAD. Taj način useljavanja Trump želi potpuno ukinuti.

"Agenda puna mržnje"

Ovo nije prvi put da Bijela kuća želi drastično ograničiti broj doseljenika u SAD: posljednji put je to pokušao 2007. tadašnji predsjednik George Bush mlađi, ali prijedlog je odbijen u Senatu usprkos tome što su i mnogi demokratski senatori bili za njega. Ovaj pak prijedlog demokrati potpuno odbijaju, a voditeljica oporbe, demokratkinja iz Kalifornije Nancy Pelosi je ovaj prijedlog nazvala "popis mjera pun mržnje i bez smisla, usmjeren protiv useljenika". Frank Sharry, izvršni direktor Glasa Amerike, organizacije za promicanje iseljenika je još oštriji: "Nazovimo to onako kako to izgleda: to je bijela, nacionalistička agenda maskirana kao propis o razini radnog umijeća."

Ovaj propis i Trumpove pristaše smatraju važnom temom uoči redovitih izbora za Kongres i trećinu Senata slijedeće godine (Midterm Elections). Po ispitivanju mnijenja, oko četrdesetak posto Amerikanaca želi manje doseljenika, isto toliko ih želi da njihov broj ostane kao što je i do sada, a ostatak od dvadesetak posto želi više doseljenika u SAD. Među njima su i predstavnici industrije koji Washingtonu zamjeraju što želi "određivati koga će oni zaposliti".

Opće je mišljenje, piše Washington Post, zapravo da je čitav sustav doseljavanja loš: ovako ili onako, u njemu nisu i brojni doseljenici koji u SAD žive bez ikakvih dozvola, a veliko je pitanje da li će ih zadržati i "Meksički zid" kojeg Donald Trump još uvijek želi izgraditi.