U januaru ove godine su dvije američke agencije za odnose sa javnostima „Weber Shandwick" i „Cassidy& Associates Ince" preuzele težak zadatak: one trebaju u američkoj javnosti poboljšati imidž Egipta. Ugovori nisu potpisani sa egipatskim ministarstvom turizma ili udruženjem poslodavaca, nego sa tzv. „Sveukupnom tajnom službom (Džihad al-Muhabarat al-Ama), koja je jedna od tri tajne službe u zemlji. Egipat će za bolji ugled u SAD godišnje izdvajati 1,8 miliona dolara.

Egipatski stručnjak za medije Hišam Kasem u razgovoru za magazin Al-Monitor kaže da ne vjeruje previše medijskoj ofanzivi. Agencija bi Egiptu mogla obezbijediti bolje političke kontakte u Vašingtonu. Kairo se boljem ne može nadati: „Agencije ne mogu u potpunosti promijeniti imidž Egipta. One ne mogu govoriti o ljudskim pravima i demokratiji u Egiptu ako svijetu ne pošalju pogrešnu sliku o duboko ukorijenjenim problemima."

Obostrano izražavanje prijateljstva

Kada se ove sedmice sastanu egipatski predsjednik Fatah al-Sisi i njegov američki kolega po dužnosti Donald Trump lijepih riječi neće nedostajati. Oba predsjednika su još ranije izrazila obostrane simpatije. Trump je u septembru prošle godine, tada još uvijek kao predsjednički kandidat, prilikom susreta sa al-Sisijem na marginama sastanka UN-a rekao da je riječ o „lojalnom prijatelju", ne samo o običnom savezniku. Al-Sisi se revanširao i pohvalio Trumpovo „duboko i veliko razumijevanje" za region.

Oba predsjednika se osvrću na duži vremenski period američko-egipatske saradnje koja je za vrijeme Obamine administracije imala mali zastoj. Trumpov predhodnik je al-Sisija zbog njegovog unutrašnjopolitičkog kursa držao na distanci.

Upitno je koje će političke posljedice izvući Trump iz „njegovo izraženog razumijevanja i dugogodišnjih odnosa obje zemlje“. Kada je riječ o izgrađivanju političkih odnosa onda je u igri mnogo toga. Njihovi interesi su u osnovi identični.

Ekonomska i politička stabilnost

Obje države dijele želju da Egipat bude stabilan kako ekonomski tako i politički. Država koja se nalazi na raskršću tri kontinenta: Afrika, Azija i Evropa, iza sebe ima dosta nestabilno vrijeme, a nije znatno drugačije ni kada je riječ o budućnosti. Nakon svrgavanja sa vlasti Muhameda Mursija i masovnih protesta zemlja ne dolazi do političkog mira. Kako na zapadnoj, tako i na istočnoj periferiji, na granici sa Libijom, kao i na Sinajskom poluostrvu, Egipat se suočava sa džihadističkim grupama. Posebno na Sinaju egipatske snage sigurnosti često dolaze u krvave sukobe sa džihadistima.

Džihadisti su aktivni i na skoro nenaseljenom graničnom području sa Libijom. Džihadisti su u kontaktu sa grupama terorističke organizacije „Islamska država“ koje su aktivne u Libiji. Egipatske snage sigurnosti sve češće nailaze na skladišta oružja koje teroristi krijumčare u Libiju.

Strategija protiv džihadizma

Suprostavljanje terorističkim grupama radi nacionalne i regionalne stabilnosti nije samo egipatski i američki nego i globalni interes. Međutim, upitno je kojim sredstvima se dugoročno i efektivno može pobijediti džihadizam. Think Tank „Center for American Progress" je u nedavno objavljenoj studiji naveo da bi nova američka vlada trebala znati razliku između nenasilnog islamizma i naoružanog džihadizma.

Ovaj Centar navodi da bi se džihadizam najbolje mogao pobijediti saradnjom sigurnosnih i tajnih službi uz strogo poštovanje zakona. Centar Trumpovoj administraciji također savjetuje da izvrši pritisak na odgovorne kako bi se poboljšala politička situacija u zemlji. Upravo to je Egiptu nedostajalo u proteklih nekoliko godina. „Vlasti nastavljaju proizvoljna masovna hapšenja kako bi bile smanjene demonstracije i vrše pritisak na kritičke novinare i borce za zaštitu ljudskih prava", upozorava Amnesty International u izvještaju za 2016/17. Amnesty optužuje Agenciju za nacionalnu sigurnost da je dozvolila da više stotina zatvorenika jednostavno „nestane" iz zatvora. „Center for American Progress" također navodi da se o ovim temama obavezno mora razgovarati prilikom Trumpovog susreta sa al-Sisijem.