Ključno predizborno obećanje Donalda Trumpa uoči američkih predsjedničkih izbora 2016. godine je bilo obuzdavanje napretka Kine, koja je još i tada prijetila svrgavanjem Sjedinjenih Država kao najveće svjetske ekonomije.

Pozivajući se na nepoštenu trgovinsku praksu Pekinga koja uključuje plasiranje jeftinih proizvoda na globalno tržište, ometanje pristupa kineskom domaćem tržištu i krađu intelektualne svojine, Trump je obećao da će nametnuti carine svom azijskom rivalu i vratiti proizvodne poslove u SAD.

Prve mjere počele su da stupaju na snagu godinu dana nakon Trumpove pobjede, u početku na kineske solarne panele i mašine za pranje veša, da bi se kasnije proširile na hiljade proizvoda iz Kine. Ogromna promjena politike zaprepastila je Peking koji je odgovorio istim mjerama za američku robu.

Pritisak na Kinu raste 

Godine 2021. se očekivalo da će Bidenova administracija poništiti većinu onoga što se smatralo da su Trumpove političke greške. Umjesto toga, demokratski predsjednik je bio čvrst i zadržao je većinu mjera i dalje na snazi. Zatim je nametnuo kontrolu izvoza američkih proizvoda visoke tehnologije, uključujući nedavno i napredne čipove koji se koriste za napajanje platformi umjetne inteligencije (AI) i vojnog hardvera.

"Biden je podigao ulog protiv Kine, dovodeći ga na novi nivo", govori za DW Michele Geraci, profesor finansija na Univerzitetu New York (NYU) u Šangaju. “Dok je Trump uglavnom gledao na rebalans trgovinskog deficita, Biden je obuzdavanje Kine učinio više filozofskim i političkim pitanjem", dodaje on.

Biden se suočio sa slabom kritikom u odnosu na Trumpa zbog svog pristupa Kini, uprkos nekoliko studija koje pokazuju da carine zapravo štete američkoj ekonomiji. Američko-kinesko poslovno vijeće utvrdilo je da je skoro četvrt miliona američkih radnih mjesta izgubljeno kao rezultat te politike.

"Kada već uvedete carine Kini, vrlo je teško politički ih ukloniti, jer možete biti optuženi da ste previše meki", rekao je za DW Antonio Fatas, profesor ekonomije na INSEAD Business School u Singapuru. "Mislim da je Biden napravio političku računicu da je bolje da ih zadrži", navodi on.

Republikanski predsjednik djelovao je u tipičnom Trumpovom stilu - jednostrano - vjerujući da američki saveznici ne doživljavaju prijetnju Kine tako ozbiljno kao njegova administracija, ili da su neki - poput Evropske unije -  prespori da uopšte reaguju.

Biden i obuzdavanje Kine

Nakon što je Biden preuzeo mandat predsjednika, desili su se važni geopolitički događaji, uključujući i pitanje Tajvana, što je nagnalo demokratskog predsjednika da obeća da će američka vojska braniti ostrvo u slučaju kineske invazije. Biden je tada zatražio podršku američkih saveznika.

"Svjedočimo ste sa Bidenom mnogo većem multilateralnom pristupu u korak sa EU i našim azijskim saveznicima", objašnjava David Sacks, saradnik za azijske studije u Vijeću za vanjske odnose (CFR) sa sjedištem u Washingtonu.

Sacks u razgovoru za DW govori da je američka pozicija u Aziji mnogo jača pod Bidenom, navodeći jaču trilateralnu saradnju između SAD-a, Japana i Južne Koreje, kao i sličan sigurnosni pakt između SAD-a, Velike Britanije i Australije pod nazivom AUKUS, koji uključuje pomoć Canberri u nabavci podmornica na nuklearni pogon.

„Saradnja u oblasti sigurnosti između SAD i Tajvana takođe je dostigla do sada neviđeno visok nivo. Dakle, ako ste donosilac odluka u Pekingu, mislim da ne možete biti zadovoljni dinamikom u regionu pod Bidenom," dodao je.

Embargo na čipove neće zaustaviti ambicije Kine

Bidenov embargo na čipove, koji je prvi put najavljen u oktobru 2022. i proširen na vrhunske AI čipove krajem prošle godine, sprečava prodaju poluvodiča koje su dizajnirali američki proizvođači čipova Kini.

Peking je tehnološku dominaciju učinio ključnim elementom budućeg ekonomskog rasta zemlje, ali se vjeruje da je zemlja 10 do 15 godina iza SAD u smislu naprednog dizajna čipova.

Dok se američki kreatori politike nadaju da će zadržati tu prednost, embargo je samo ohrabrio Peking, koji je za narednu deceniju planirao investirati 250 milijardi dolara (230 milijardi eura) za domaću proizvodnju čipova.

"Embargo na čipove i drugu visokotehnološku robu potpuno je loš", smatra Geraci. "Kineski odgovor je samo: 'Ako mi ga ne prodaš, napraviću ga sam'."

Ovaj profesor na NYU u Šangaju za DW objašnjava da će kineska ulaganja u proizvodnju čipova smanjiti jaz na oko 5-8 godina, ali što je još gore, SAD će izgubiti ključno izvozno tržište za svoje čipove.

"Washington je u uvjerenju da je to igra sa nultom sumom; da ako Kina pobijedi, SAD će se povući. Ali to je pogrešno. Ne želimo da ugušimo njihov rast, jer ćemo oboje izgubiti", rekao je Geraci.

Koga Peking želi u Bijeloj kući?

Na pitanje koga bi to Kina više voljela za predsjednika Sjedinjenih Država - Trumpa ili Bidena, Sacks odgovara da Peking ipak preferira kontinuitet sa aktuelnim Demokratom. Razlog: mogućnost povećavanja carina na kinesku robu do 60 posto, kojima Trump prijeti.

"Kinezi ne vole Bidenovu politiku prema Kini, ali im je jasno kako bi mogle izgledati sljedeće četiri godine s njim. Trumpova nepredvidivost im se s druge strane ne sviđa, jer Kinezi su još uvijek prilično konzervativni i ne vole neizvjesnost”, rekao je on za DW.

Fatas iz INSEAD-a smatra da Kina može očekivati više ograničenja američke trgovine ako Biden bude ponovo izabran, jer će Washington nastaviti obuzdavati ekonomske i vojne ambicije Pekinga.

"Hoće li ova ograničenja nestati u [Bidenovom] drugom mandatu? Sumnjam. Hoće li biti mnogo gore? Moguće. Ako Kina izazove probleme u vezi s Tajvanom ili Rusijom, što šteti interesima SAD-a. Tada ćete vidjeti više sankcija", govori Fatas.

Geraci iz NYU u Šangaju, u međuvremenu, vjeruje da bi Trumpova pobjeda bila bolja za odnose između SAD i Kine, i to u razgovoru za DW objašnjava ovim riječima: „Oni barem dijele zajedničku osnovu i mogu razgovarati. Ali s drugim Bidenovim mandatom, Kina ne može promijeniti svoj [autoritarni] politički sistem kako bi zadovoljila SAD.”

Uredila: Kristie Pladson

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu