Generalna skupština Ujedinjenih nacija je ubjedljivom većinom izglasala rezoluciju kojom se američka administracija indirektno poziva da povuče odluku o priznanju Jerusalima kao glavnog grada Izraela. Među 128 država koje su bile za našle su se četiri stalne članice Savjeta bezbjednosti, Kina, Rusija, Francuska i Velika Britanija, ali i Njemačka, Srbija, Slovenija, Makedonija, Crna Gora, Albanija… Protiv je, osim SAD i Izraela, glasalo još sedam zemalja, 35 ih je bilo uzdržano, a 21 nije učestvovala.

Pročitajte još: Trampovo pravo lice

U rezoluciji se izražava „duboko žaljenje" zbog „najnovije odluke u pogledu statusa Jerusalima", ali se ne pominju eksplicitno Vašington ili Donald Trump. Konačni status grada treba odrediti u skladu sa dosadašnjim rezolucijama UN, piše dalje. Odluka Bijele kuće s početka decembra izazvala je nemire na Bliskom istoku te sukobe između Palestinaca i izraelskih snaga bezbjednosti.

Prije glasanja je Trump posegnuo za „otvorenom ucjenom", piše u komentaru na portalu Spiegela – prijetio je svim državama koje bi glasale za rezoluciju ukidanjem finansijske pomoći SAD zbog „nezahvalnosti". „Vjerovatno Trump, kao i mnogo puta do sada, neće preći sa riječi na djela. Nadajmo se. (…) Naposljetku Trumpu treba podrška Kongresa da bi trajno smanjio pomoć inostranstvu. Barem u Senatu još sjedi dovoljno iskusnih stručnjaka za spoljnu politiku koji znaju da taj novac nije milostinja već jedan od alata politike."

Pročitajte još: Izraelci i Palestinci još uvijek traže posrednika u pregovorima

Dobar je znak što većina članica UN nije dozvolila da ih Trump ucjenjuje, komentariše Frankfurter Rundschau. „Time međunarodna zajednica pokazuje da neće da dozvoli baš sve nacionalisti iz Bijele kuće."

„Trump poput prkosnog djeteta traži osvetu za rezoluciju Generalne skupštine UN", piše Neue Osnabrücker Zeitung. „Moguće da je kao tajkun tržišta nekretnina Trump dolazio do uspjeha zastrašivanjem i prijetnjama. No takav nastup je nedostojan šefa jedne zapadne države, pogotovo kada je usmjeren protiv saveznika SAD. Ko bez dogovora solira u diplomatiji ne treba kasnije da se čudi što čak ni prijatelji ne žele da podrže njegove odluke."

Minhenski Süddeutsche Zeitung bilježi: „Moguće da ovo busanje ostavlja utisak na vlade par država. Ali po koju cijenu? Prvo je Trump donio spornu odluku, a sada prijeti svojim kritičarima, umjesto da traži saveznike, možda i da neke pridobije dodatnom finansijskom pomoći. SAD izgledaju kao siledžija iz osmog razreda koji u školskom dvorištu drži pesnicu pod nosom prvacima."

„Konflikt se ne može riješiti dekretom već samo pregovorima", piše Sächsische Zeitung. „To što je izraelska vlada proteklih godina politikom izgradnje naselja stvarala svršene činove ne proizvodi pravni osnov. Stalni udari na međunarodno pravo ostaju ono što su i do sada bili: nepravda."

Proöitajte još: Opada podrška Donaldu Trumpu

Kelnski Stadtanzeiger (KSTA) takođe je oštar: „Trumpove autokratske sklonosti su iskonske, opasne i trajne. One su ogromna opasnost za liberalnu demokratiju u SAD. Njihove institucije još opstaju, ali permanentni napadi su već ostavili traga. Trump vjeruje u ono što priča. Radi ono što je obećao svojim konzervativnim pristalicama. Ko pred time zatvara oči čini to na sopstvenu odgovornost. Nije pitanje hoće li predsjednik na kraju propasti sa tom politikom. Pitanje je koliko će štete nanijeti dok ne završi svoj mandat."