Pred SAD-om bi mogle biti dvije dobre godine - ako dijelite mišljenje republikanaca. Ne samo da će njihov predsjednički kandidat Donald Trump useliti u Bijelu kuću 20. januara, već je njegova desno orijentirana stranka u američkom Senatu, gornjem domu Kongresa, na izborima 5. novembra također osvojila većinu a također će kontrolirati i Zastupnički dom.

Ovakva, takozvana "ujedinjena vlada" - "unified government" postojala je 48 puta od 1857. godine, odnosno od početka dvostranačkog sistema kakvog danas poznajemo u SAD-u. Demokrati su imali to zadovoljstvo 23 puta, a republikanci 25 puta. Tokom istog razdoblja dvije su stranke 38 puta morale podijeliti kontrolu nad Bijelom kućom i barem jednim domom Kongresa.

Većina u Kongresu obično ne traje dugo za jednu stranku, iz čijih redova dolazi predsjednik. "Iako je uobičajeno da jedna stranka ima kontrolu nad političkim Washingtonom na početku novog predsjedničkog mandata, samo se jednom od 1969. ta kontrola proširila sredinom mandata", piše Katherine Schaeffer za Pew Research Center. "Midterms" ili međuizbori održavaju se na pola puta između dvaju izbora za predsjednika. Demokratski predsjednik Jimmy Carter sam je uspio održati potpunu kontrolu četiri godine od 1977. do 1981. Međutim, vladao je samo jedan mandat. 

Predsjednici su i te kako svjesni da bi njihova većina u cijelom Kongresu mogla biti kratkog vijeka, kaže Nolan McCarty, politolog sa Sveučilišta Princeton. “Zato pretpostavljam da će predsjednik Trump pokušati brzo riješiti neke od svojih prioriteta”, rekao je McCarty u intervjuu za DW.

Može li Trump nadjačati Senat?

Sustav podjele vlasti star je koliko i Ustav Sjedinjenih Država. Utemeljitelji države uspostavili su "checks and balances" - sustav provjera i ravnoteže, koji podupire podjelu trenutne izvršne (predsjednik), zakonodavne (Kongres) i sudske vlasti (Vrhovni sud i drugi sudovi u zemlji). Na primjer, Virginia Bill of Rights iz 1776. kaže: "Zakonodavna i izvršna vlast države bit će odvojene i jasno razlučene od sudske vlasti..."

Na početku Trumpova mandata većina u Senatu bit će posebno važna jer gornji dom Kongresa mora potvrditi sve članove kabineta koje imenuje američki predsjednik. Republikanci će imati većinu, ali samo tijesnu od 53 prema 47. A neki od kandidata za Trumpov kabinet vrlo su kontroverzni. Tu su, primjerice, bivša demokratkinja Tulsi Gabbard ili republikanski zastupnik Matt Gaetz, koji bi zbog svoje ekstremne politike mogao naići na otpor čak i unutar vlastite stranke.

Budući predsjednik radije bi u potpunosti izbjegao dosadni proces potvrđivanja. Ako imenuje članove kabineta dok Senat ima pauzu zasjedanja, Trumpovi preferirani kandidati mogli bi preuzeti svoje poslove bez potvrde. Na Platformi X Trump je već pozvao republikanske senatore da pristanu na ovu neuobičajenu proceduru.

"Trenutno se vodi diskusija, hoće li Senat otići na pauzu kako bi dopustio predsjedniku da imenuje svoj kabinet bez odobrenja (Gornjeg doma)", rekao je McCarty. "Nikada nismo imali situaciju u kojoj se takva imenovanja događaju u tako velikom opsegu. To se događa s vremena na vrijeme s jednom ili dvije pozicije. Ali popuniti ovako cijelu vladu - to bi već bio razlog za zabrinutost."  

Presudna uloga Vrhovnog suda

Iako se čini da Trump planira nametnuti članove svog kabinet na nekonvencionalan način, kao što je spomenuto, republikanci na vlasti u Bijeloj kući i Kongresu nisu neuobičajena pojava. Nova američka administracija ima još jednog asa u rukavu, jer je Trump imenovanjem dva suca i jedne sutkinje tokom svog prvog mandata, uspio stvoriti Vrhovni sud, popunjen "konzervativcima". Službeno, Vrhovni sud Sjedinjenih Država je nestranački, ali de facto predsjednici imenuju samo suce koji su bliski njihovoj politici.

Od pet sudaca, koji se imenuju doživotno, Trump može računati na potporu njih šest. Stručnjaci poput McCartyja očekuju da će predsjednik pokušati progurati mnoga svoja velika obećanja administrativnim putem, kroz ukaze i izvršne naredbe, koje ne moraju proći kroz Kongres. "Uobičajeni proces revizije (za ove propise) je putem sudova", kaže McCarty. A budući da su Vrhovni sud i drugi sudovi ispod njega većinski republikanski, oni će olakšat (Trumpu) da izbjegne pravosudnu kontrolu", nastavlja McCarty.

"Više moći nego što su tvorci Ustava ikada mogli zamisliti"

To bi također moglo utjecati na pitanje masovnih deportacija. Pitanja o legalnosti jedne vojne akcije na ovom polju ili o promjeni prava rođenih u SAD-u, mogla bi završiti pred Vrhovnim sudom, rekla je za DW Sarah Binder sa Sveučilišta George Washington. Zabrinuta je što se Vrhovni sud u sadašnjem sastavu ne vodi utvrđenim zakonima, već često odlučuje u korist republikanaca. To se dogodilo, primjerice, po pitanju prava na pobačaj ili u pogledu predsjedničkog imuniteta, kaže Binder.

"To je ono što me brine”, kaže ova politologinja. “Sud bi mogao ojačati leđa predsjedniku Trumpu i osnažiti ga tako da ima puno veću izvršnu vlast nego što su tvorci Ustava ikad zamislili", zaključuje ona.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu