Američki mediji već izvjesno vrijeme govore o "bro-mance" - "bratskoj romansi" Donalda Trumpa und Vladimira Putina. Ali prevod "bratska romansa" nije baš podesan. Prije bi se moglo reći da se radi o srodnosti duša američkog predsjedničkog kandidata i ruskog predsjednika. Pri tome se ne zna tačno, da li su se njih dvojica ikada u životu sreli. "Nikada nisam sreo Putina i zapravo ga ne poznajem. Jedanput je rekao za mene lijepu stvar - da sam genije. I to je sve. Nikada ga nisam sreo", rekao je Donald Trump.

U ranijim intervjuima Trump je međutim tvrdio suprotno. "Da, u kontaktu sam sa Putinom. I mogu Vam reći da je on jako zainteresiran za ono što Vi i ja kažemo u ovom intervjuu. Pribaviće materijal i pogledaće ga."

To je bio kraj 2013, dakle prije dvije i po godine. Američki kanal ABC konfrontirao je ovog vikenda Trumpa sa njegovim protivrječnim izjavama. "Ne vjerujem da sam ikada sreo Putina", rekao je voditelju Trump. A on mu je odvratio: "Ali Vi morate znati jeste li se ikada sreli sa Putinom ili ne!"

Da li je to što se dešava sa ovim 70-godišnjakom nedostatak pamćenja? Ili Trump odjednom pokušava nešto sakriti? Brojni novinari dali su se na posao i počeli da istražuju ovu temu. Zajednički susret Trumpa i Putina nije nigdje dokumentovan odnosno zabilježen. Kada je Trump prije tri godine u Moskvi organizirao takmičenje za "Misicu univerzuma" - "Miss Universe" neizostavno je želio da se Putin pojavi kao gost. Ali ruski predsjednik se nije pojavio.

Neki novinari pretpostavljaju da Trump ima poslovne veze sa ruskim oligarsima i da izvlači novac iz Rusije. To su špekulacije, koje Trump i sam podgrijava, jer tvrdoglavo odbija da objelodani poreski obračun. On je imao planove i za "Trump Tower" i "Trump Hotel" u Moskvi, ali čini se su se oni izjalovili. Propao mu je i pokušaj da Rusima probudi ukus za "Trump Vodku".

Trump i Putin - šta se krije iza toga?

Obostrana zadivljenost koja očito postoji između Trumpa i Putina povezana je sa tipom ličnosti koju obojica predstavljaju, smatra Michael O'Hanlon, ekspert za vanjsku politiku der Brooking-Instituta: "Zabrinjavajuće je da Trump u Putinu prepoznaje srodnu dušu. A sve po motu: "mi snažne zemlje između sebe ćemo podijeliti svijet. Putin smije zadržati svoju sferu uticaja tako dugo dok ne dira u našu".

Međutim da li je dovoljna srodnost duša ove dvije alfa-muškarčine da se objasni da Trumpove vanjsko-političke izjave često zvuče kao da mu ih je Putin telefonom izdiktirao?

"NATO je organizacija koja je samu sebe nadživjela", jedna je od Trumpovih izjava, koja zvuči kao da je Putinova. Trump je rekao i da odbrana baltičkih zemalja od strane SAD-a ovisi od toga da li su te zemlje spremne za to dovoljno da plate. Tokom vikenda je uslijedila i izjava da bi mogao zamisliti da SAD službeno priznaju aneksiju Krima. "Ja ću to pažljivo razmotriti. Nakon svega što sam čuo, ljudi sa Krima više žele biti sa Rusijom."

U to se uklapa i da su se Trumpovi delegati pobrinuli da na Kongresu njegovih republikanaca prekriže tačke sa zahtjevom sa veće isporuke oružja Ukrajini. Trump je u veoma kratkom vremenu oborio sva načela kojih su se republikanci držali decenijama: nacionalizam umjesto internacionalizma, protekcionizam umjesto slobodne trgovine, najprije SAD a tek onda obaveza da pomogne članicama NATO-a. Trumpov prethodnik na mjestu predsjedničkog kandidata Mitt Romney označio je Rusiju "američkim, geopolitičkim protivnikom broj 1". Stoga ne začuđuje da se Putin raduje na pomisao da bi Trump mogao useliti u Bijelu kuću.