Njemački list Tagesspiegel piše o tome da administracija Donalda Trumpa i članovi njegove porodice žele sve više da ulažu u Zapadnom Balkanu, navodeći primjer Bosne i Hercegovine i Albanije. Jared Kushner planira izgradnju luksuznih turističkih kompleksa vrijednih više od četiri milijarde eura, zbog čega je albanska vlada promijenila zakon koji je ranije zabranjivao gradnju u zaštićenim prirodnim područjima. To je izazvalo masovne proteste građana i ekoloških aktivista, koji optužuju vlast za prodaju važnih državnih resursa bogatim investitorima i ugrožavanje prirode.

Istovremeno, SAD nastoje proširiti prodaju svog tečnog prirodnog gasa (LNG) zemljama Zapadnog Balkana. Albanija i Bosna i Hercegovina već su potpisale dugoročne ugovore s američkim energetskim kompanijama.

„U strateškoj prezentaciji američke kompanije bliske Trumpu „Aktor LNG USA" iz juna navodi se da će planirani izlazak Evropske unije iz uvoza ruskog gasa do kraja 2027. godine 'promijeniti regionalne tokove snabdijevanja u Grčkoj i jugoistočnoj Evrop'. Kompanija procjenjuje da postoji potencijal za prodaju više od šest milijardi kubnih metara tečnog prirodnog gasa zemljama Zapadnog Balkana", piše Tagesspiegel.

Njemački list potom citira eksperta za jugoistočnu Evropu Dušana Reljić, koji planirane gasne sporazume naziva riječju „Kuhhandel" doslovno prevedeno: "trgovinom kravama" (op.red.: to je sumnjiva nagodba u kojoj strane razmjenjuju usluge radi vlastite koristi). Prema njegovim riječima, Sjedinjene Američke Države žele prodati svoju „zastarjelu i ekološki štetnu tehnologiju" kako bi „povećale profit velikih energetskih kompanija i obogatile Trumpove bliske saradnike". Vlade u Bosni i Hercegovini i Albaniji, smatra Reljić, tim su sporazumima pokušale pridobiti naklonost Trumpove administracije. On, međutim, ne vidi veliku geopolitičku strategiju iza tih investicija.

Zapadni Balkan kao gubitnik Trumpove energetske politike?

Štaviše „zemlje Zapadnog Balkana će dugoročno biti gubitnici", kaže Reljić za Tagesspiegel.. „Region će energiju morati plaćati po znatno višim cijenama, jer je Rusija tim zemljama odobravala povlaštene cijene gasa. To ide na štetu stanovništva i ugrožava prirodnu okolinu". Reljić smatra da bi zemlje Zapadnog Balkana trebale nastaviti ulagati u obnovljive izvore energije, što je Evropska unija već podsticala finansiranjem projekata hidroenergije i energije vjetra.

Njemački list podsjeća i kako je prije ruskog napada na Ukrajinu, EU podržavala projekte snabdijevanja gasom na Zapadnom Balkanu, pa i gasovod Južnu interkonekciju, koji bi trebao povezati hrvatsko ostrvo Krk s Bosnom i Hercegovinom. U međuvremenu su i SAD pokazale interes za izgradnju tog gasovoda. Štaviše, američka administracija lobirala je da kompanija povezana s Trumpovim bliskim saradnicima Jessejem Binnallom i Josephom Flynnom zakonom dobije ugovor – bez javnog tendera i bez ozbiljne javne rasprave.

To je za Ivanu Korajlić, predsjednicu organizacije Transparency International Bosnia,  „presedan", navodi Tagesspiegel. „Da se zakon mijenja kako bi se u njemu unaprijed odredila jedna strana kompanija kao investitor, to se do sada nikada nije dogodilo."

Korajlić , kaže se dalje u članku, govori o korupciji. „Kao jedan od pokazatelja navodi činjenicu da do sada nijedan zastupnik nije podnio žalbu Ustavnom sudu. To upućuje da su u pozadini postojali politički dogovori."

Nada u brzu zaradu nije se ostvarila

U članku  se potom konstatuje da nije jasno hoće li SAD uopšte moći izgraditi gasovod prema BiH. „Trasa bi prolazila preko zemljišta koje je prije ratova 90-tih pripadalo bivšoj Jugoslaviji, a vlasnički odnosi nad tim zemljištem ni danas nisu riješeni...Za rješavanje vlasništva potreban je politički konsenzus u BiH, a upravo na tome se već decenijama ne uspijeva postići dogovor."

Jesu li Sjedinjene Američke Države pod Trumpom potcijenile političku složenost regiona kada su u njemu vidjele priliku za brzu zaradu?, pita se na kraju Tagesspiegel.

Navodi i kako je Jared Kushner, osim u Albaniji, planirao otvoriti i luksuzni hotel u glavnom gradu Srbije, Beogradu, na mjestu nekadašnjeg Generalštaba JNA.

„Za Srbiju ta lokacija ima simboliku i važna je jer podsjeća na NATO bombardovanje, koje je izvedeno kako bi se spriječilo dalje etničko nasilje na Kosovu. Ali, nakon kritika javnosti i pokretanja istrage o mogućim prevarama protiv pojedinih srbijanskih političara, Kushner je bio prisiljen staviti taj projekat na čekanje", kaže se na kraju članka koji je objavio Tagesspiegel.

*Ovaj izbor iz štampe sadrži citate, odlomke i sažetke iz medija na njemačkom jeziku i ne odražava nužno stavove redakcije.