I prije nego što je zvanično preuzeo dužnost američkog predsjednika, Donald Trump izaziva čuđenje i odmahivanje glavama. Svojim zahtjevom da zemlje članice NATO-a ubuduće izdvajaju pet posto svog bruto domaćeg proizvoda za odbranu naišao je na otpor kod više njemačkih političkih stranaka.

Predsjedavajući Odbora za odbranu Marcus Faber (FDP) smatra da je pet posto BDP-a previsoko izdvajanje. U intervjuu za Uredničku mrežu Njemačka (RND), on je rekao: "32 države NATO-a moraće se dogovoriti u vezi novog zajedničkog minimuma koji je iznad cilja od dva posto." On pak računa sa izdvajanjima većim od tri posto - a o tome se mora odlučiti konsenzusom, naglasio je Faber.

Strack-Zimmermann vidi potrebu za djelovanjem

Njegova prethodnica na čelu Odbora za odbranu, zastupnica u Evropskom parlamentu, Marie-Agnes Strack-Zimmermann, takođe smatra da je Trumpov zahtjev sa ciljem od pet posto pretjeran. "Ne trebamo dozvoliti da nas svaka Trumpova izjava uzrrujava. Mi nismo na pijaci", izjavila je političarka FDP-a za RND.

Međutim, kako je dodala, SAD s pravom očekuju da će članice NATO-a potrošiti više novca na odbranu, kako nacionalnu, tako i zajedničku u okviru alijanse.

"S obzirom na geografski položaj Njemačke, njen ekonomski potencijal i veličinu, to je primjereno, nakon što smo se decenijama skrivali iza SAD-a u nadi da se možemo osloniti na njih i da će oni osigurati našu bezbjednost", rekla je još zastupnica u EP-u, Marie-Agnes Strack-Zimmermann.

Merz: Jačanje odbrambene sposobnosti je važnije od postotaka

Šef CDU-a Friedrich Merz smatra da je udio budžeta za odbranu u bruto domaćem proizvodu prvenstveno računski podatak. Ono što je važno jeste jačanje Bundeswehra i ponovna uspostava nacionalne i savezničke odbrane, rekao je on u intervjuu za Bayerischer Rundfunk. "A dva, tri ili pet posto su u osnovi nebitni, odlučujuće je to da uradimo ono što je neophodno kako bi se odbranili."

Cilj je, kako je pojasnio Merz, da se u Njemačkoj najprije stvarno dođe do donje granica od dva posto. To je trenutno moguće samo kroz specijalni fond od 100 milijardi eura. Riječ je o fondu koji je savezni kancelar Olaf Scholz najavio nakon ruskog napada na Ukrajinu.

Wagenknecht se zalaže promjenu političkog kursa prema Washingtonu

SPD-ov stručnjak za vanjsku politiku Ralf Stegner nedvosmisleno je odbacio Trumpov zahtjev. "To je potpuno ludilo. Nama ne treba više oružja na svijetu, nego manje", izjavio je on za novinski portal Politico.

Šefica BSW-a Sahra Wagenknecht zahtjeva promjenu kursa vanjske politike prema SAD-u. "To što Trump zahtijeva povećenje izdvajanja za odbranu na pet posto nije nikakvo iznenađenje", rekla je ona za Politico. Sada je vrijeme da se prekine „vazalska lojalnost SAD-u", smatra Wagenknecht i dodaje da je Njemačkoj potrebna "nezavisnost umjesto podaništva”, kao i "vidno poboljšanje francusko-njemačkih odnosa”.

Izdvajanja za odbranu zemalja članica NATO-a su i tokom prvog Trumpovog mandata predstavljala kamen spoticanja. Tada je republikanski političar zaprijetio da će se SAD povući iz NATO-a, ukoliko zemlje partneri ne ispune svoju obavezu da za odbranu izdvoje najmanje dva posto BDP-a.

Habeck: Neophodni su novi krediti za Bundeswehr

Debata o odgovarajućoj visini izdvajanja iz budžeta za odbranu je zahvaljujući Trumpu dobila na zamahu. Savezni ministar privrede Robert Habeck (Zeleni) prebacio je kancelaru Olafu Scholzu da je tokom vladavine tzv. Velike koalicije smanjio budžet Bundeswehra.

"Posebni fond s kojim smo počeli da djelujemo protiv katastrofe već 2027. godine više neće stajati na raspolaganju. Zbog toga u narednih nekoliko godina moramo učiniti više da zaštitimo mir i bezbjednost ove zemlje", izjavio je Habeck za magazin Stern. On bi, kako je rekao, planirane ogromne izdatke za odbranu finansirao kroz nove milijarde kredita. Kočnica dugova „ne bi smjela da odlučuje o tome koliko je Njemačka sigurna“, rekao je još Habeck.

"Njemačka mora biti u stanju da se brani - u svakom segmentu, po pitanju cyber-sigurnosti, zaštite digitalne infrastrukture, civilne odbrane. I za to na raspolaganju mora stajati za to potreban novac. Jasno je da ne možemo jednostavno negdje uštedjeti, već da trebamo uzeti kredite”, rekao je on.

Habeck se ranije u intervjuu za magazin „Spiegel” izjasnio da je za povećenje budžeta za odbranu na 3,5 posto BDP-a u narednim godinama. Tada se našao na meti kritika kancelara Scholza zbog toga što nije dao nikakve prijedloge o tome kako bi se to povećanje izdvajanja finansiralo.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu